Nenad Mićić (28) pomaže ocu u poslu oko 12 krava, sedam junica i četiri teleta simentalske rase. Smatra da je dugovečnost življenja krava važniji faktor od maksimalne proizvodnje mleka i iscrpljivanja grla.
Nenad Mićić (28) završio je Poljoprivredni fakultet u Beogradu, odsek Stočarstvo-Zootehnika, a sada kao doktorand radi na Institutu za stočarstvo na odeljenju za istraživanja u govedarstvu. Koliko su mladi nasušna potreba stočarstva dokazuje i Nenadova prva rečenica tokom intervjua: "Živim za svoje krave". Svoja znanja usmerava u pravcu poboljšanja kvaliteta života krava i prinosa mleka na porodičnom gazdinstvu u Belosavcima.
"Koristim sve što pročitam, čujem i/ili vidim u svetu, a da je primenjivo u našim uslovima. Važno je stalno unapređivati proizvodnju i život grla. Dugovečnost življenja krava je jako važan faktor, za mene važniji od maksimalne proizvodnje i iscrpljivanja grla. Moje krave su puštene tokom godine danju i noću, vezane samo za vreme muže i ishrane", kaže Nenad.
Dok preko nedelje radi na Institutu, vikendom pomaže ocu oko 12 krava, sedam junica i četiri teleta simentalske rase. Obrađuju oko 20 ha svoje zemlje i još nekoliko u zakupu, za košenje i obradu. Gaje pčenicu, kukuruz, ječam, krmno bilje, suncokret i lucerku za ishranu goveda, te vrlo mali deo ratarskih prinosa prodaju.
"Proizvodnja mleka je direktno zavisna od dva faktora - faktora okoline, odnosno ishrane, mikroklime, tehnologije gajenja itd. i genetske osnove grla, odnosno rase i genetskog potencijala. Kod svake krave treba koristiti bika osemenitelja, koji popravlja one osobine koje je potrebno kod krave, da bi njihov potomak bio bolji od proseka majke i proseka štale", objašnjava Mićić.
Prosečni dnevni prinos njegovih krava je oko 22 kg/dan, štalski do 18. Međutim, u toku prve laktacije, krave često daju do 30 kg mleka po danu, a najbolje i preko 40. Mleko visokog kvaliteta predaju mlekari Imlek.
"U zavisnosti od mikrobiološke ispavnosti predatog sirovog mleka, prema cenovniku za klasiranje mleka - naše je ekstra (E) klase konstantno od kada smo obezbedili stabilni sistem za mužu sa mlekovodom, gde mleko iz vimena krave ne dolazi u kontakt sa vazduhom okoline, niti staje, već direktno biva ohlađeno na temperaturu manju od 3,5ºC u laktofriz uređaju", kaže Nenad.
Kako za Agroklub objašnjava ovaj doktorand stočarstva, kvalitet mleka je bolji kada je više krava u svom drugom delu laktacije, nego na početku, te su tako količina proizvedenog mleka i stepen kvaliteta u negativnoj korelaciji - viša proizvodnja po kravi, manji kvalitet i obrnuto. Najkvalitetnije, odnosno najmasnije mleko daju krave u sedmom mesecu graviditeta, pred čin zasušenja zbog očekivanog telenja kroz naredna 54 do 60 dana.
Zbog navoda da neke mlekare već otkupljuju mleko na osnovu prisustva bakterija i somatskih ćelija po ugledu na evropske, pitali smo koliko je srpsko mleko daleko od EU standarda?
"Nije daleko od toga. Mlekara već primenjuje duže vreme takav standard, te smo već ispunili uslove. Broj bakterija ne sme biti veći od 100.000, a broj somatskih ćelija od 400.000 u mililitru mleka. Broj somatskih ćelija govori o zdravlju vimena krava, koje se mora čuvati i negovati, a broj bakterija je stepen higijenske ispravnosti mleka - čistoća sirovog mleka. Sveobuhvatno, na kvalitet mleka se može uticati u većini parametara, ali u izvesnim biološkim granicama - proizvodnja proteina ima manji opseg variranja od proizvodnje mlečne masti, te na količinu masti možemo više uticati nego na istu proteina", objašnjava Nenad.
Iako je u organizaciji Instituta na stručnim putovanjima, sajmovima poljoprivrede i trening programima posetio Kinu, SAD, Češku i Francusku, gde se upoznao sa drugačijim metodama odgoja krava na velikim farmama, ne planira proširenje svoje.
"To nije cilj. Broj grla se najviše može kretati do 15 krava, koliko imamo hrane, mesta u staji i vrlo važne i nedostajuće radne snage. Cilj je kvalitet krava i proizvedenog mleka. Farma je dobra ukoliko krave žive duže, vrlo dobro proizvode i imaju nove generacije mlađih krava boljih za minimalnu osobinu. Dakle nove generacije krava treba da su prvo otpornije, dugovečnije, boljeg eksterijera, zdravlja organizma, zdravlja nogu, papaka, vimena, pa i veće proizvodnje mleka što boljeg kvaliteta", završava Nenad.
Foto: Nenad Mićić
Tagovi
Autorka