Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stočni fond
  • 16.03.2020. 16:00
  • Kolubarski okrug, Valjevo

Valjevo: Pad broja stoke, povoljni uslovi jedino za ovčarstvo

Ono što bi bila preporuka je, da bi se u ovom kraju trebalo baviti ovčarstvom, jer nije mnogo zahtevno, a postoje odlični prirodni uslovi za to, kao što su reljef i klima. Na drugom mestu bi možda bila proizvodnja mleka, a potom voćarstvo, preporučuje Radosav Vujić, stručni saradnik PSSS Valjevo.

Foto: Julijana El Omari
  • 294
  • 32
  • 0

Na teritoriji opštine Valjevo od 66.500 hektara poljoprivrednog zemljišta obrađuje se oko 44.000 hektara. Statistika pokazuje i da se u valjevskim selima najviše gaji živina, a ima više od 70.000 grla ovaca, 40.000 svinja i oko 20.000 goveda od kojih je polovina muznih krava. Ipak, ove brojke ne govore ništa same za sebe, jer ako se ovi podaci uporede sa ranijim godinama, uočava se da se broj grla smanjuje iz godine u godinu. I to nije slučaj samo sa valjevskim krajem.

Neizvesna budućnost stočara - dug tov i niska cena bikova

"U periodu od 2009. do 2018. kada se posmatra teritorija cele Srbije, stočarstvo je u padu za 2,5 odsto, broj svinja se smanjio za 9,1 odsto, koza za 12,9, a živine za 13,1 odsto. Jedino gde se beleži blagi porast je u ovčarstvu, gde se broj grla povećao za oko 0,7 odsto", kaže dr Radosav Vujić, stručni saradnik Poljoprivredne i savetodavne službe Valjevo. 

Problem usitnjenost poseda i nedostatak mladih na selu

Razlozi za pad broja grla stoke može se tražiti i u starosnoj strukturi seoskih domaćinstava, jer je kod registrovanih gazdinstava prosečna starost 61 godina.

"Podatak o starosti stanovnika na selu dovoljno govori o radnoj snazi u ruralnim područjima. Ono što prvo treba da se uradi jeste pomoći mladima koji su ostali na selu, pružiti podršku onima koji bi se eventualno vratili, ali i naći načina da se pomogne sadašnjim stanovnicima. Druga stvar je usitnjanost poseda. Sa prosečno tri do četiri hektara ne može se organizovati nikakva ozbiljnija robna proizvodnja na način da bude konkurentna. U EU posedi su po više desetina hektara, broj goveda po 50, 60, svinja do hiljadu i tako dalje".

Mlečno govedarstvo se ne isplati?!

Bez obzira na uloženi trud i rad, cena proizvoda i žive stoke je takva da se malo kome isplati.

Dragan Stanojević: Mnogi izazovi u mlekarstvu - cena se neće menjati

"Kad vi prosečno imate dve do tri krave na gazdinstvu, takvo gazdinstvo nije interesantno nikome. Zbog toga su oni upućeni na manje mlekare koje određuju skoro simbolične cene i, nažalost, njih je mnogo. Kad vide da im se to ne isplati, seljak neće ni da drži krave i zato je i došlo do smanjenja broja muznih krava", objašnjava Vujić.

"Loša cena dovela do pada stočnog fonda"

Bez obzira na priče o kapacitetima za tovnu junad ili podsticajima, oni koji su se odlučili za ovaj vid stočarstva, uglavnom se žale na nemogućnost plasmana.

"Utovljena junad su 1,7 ili 1,8 evra i nema neke velike potražnje, a junice su 1,5 evra po kilogramu i to je skoro cena kao i izlučenih krava iz priploda i to je sve kad se sagleda, dovelo do pada stočarske proizvodnje. Da nije subvencija koje pomažu da se to neko brojno stanje održava, bilo bi katastrofa!"

Saša Glišić: Povećali bismo broj goveda, ali nemamo sredstava

Računica se, prema Vujićevim rečima, lako napravi;

"Da bi se dobilo jedno tele od nekih 600 kilograma ono treba da pojede oko tri tone koncetrata i kada se pomnoži sa cenom koštanja, poljoprivredniku ne ostaje skoro ništa. Jedino mu se donekle isplati, ako koncentrat menja svojom kabastom stočnom hranom - tu onda može da računa i na neku zaradu. Inače, ako bi to bio koncentrat, niko se tovom ne bi bavio", smatra Vujić.

"Imamo uslove za ozbiljnu proizvodnju, ali potreban siguran plasman"

Da bi se nešto poboljšalo u ovoj oblasti, na prvom mestu morali bi se proširiti kapaciteti.

"Oni koji su ostali na selu prvo bi trebalo da povećaju kapacitete, a druga stvar je otkupna cena i svi treba da pomognu onima koji su ostali na selu, i država i struka. Ne može se godinama samo pričati o plasmanu, stabilnom otkupu, o izvozu, da imamo mogućnosti - mora se to promeniti. Mi imamo uslove da budemo ozbiljni proizvođači junećeg mesa i mleka, ali iza toga moraju stajati sigurni ugovori o plasmanu", kaže Vujić i dodaje da su subvencije dobre, ali one ne mogu podmiriti sve troškove i samo sa subvencijama nismo uspeli ni da zadržimo neki raniji nivo već je došlo do pada u stočarskoj proizvodnji.

Za ovčarstvo povoljni uslovi, kozarstvo neisplativo

Kolubarski okrug se nalazi među vodećim delovima Srbije po govedarskoj i ovčarskoj proizvodnji. Stručni saradnik PSSS Valjevo ima i savet za one koji bi da se počnu da se bave poljoprivredom.

Valjevo opredelilo 52 miliona za podsticaje u poljoprivredi

"Ono što bi bila preporuka je, da bi se u ovom kraju trebalo baviti ovčarstvom, jer nije mnogo zahtevno, a postoje odlični prirodni uslovi za to, kao što su reljef i klima. Na drugom mestu bi možda bila proizvodnja mleka, a potom voćarstvo", preporučuje Vujić.

Iako zvuči atraktivno, kozarstvo je kod nas neisplativo zbog niske otkupne cene mesa, otkupna cena mleka je čak niža od kravljeg, a tek sa stadom od 50 koza moglo bi se 'uradi nešto' po pitanju prerade mleka u sireve ili druge mlečne proizvode.
 


Tagovi

Stočni fond Valjevo Radosav Vujić PSSS Valjevo Uzgoj ovaca Pad cena mesa Mlečno govedarstvo Tovno govedarstvo


Autorka

Sanja Dovečer

Više [+]

Novinarka sa dvodecenijskim iskustvom. Upoznata sa stanjem i kretanjima u oblasti poljoprivrede na području Valjeva.