Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Guske
  • 13.04.2022. 12:00
  • Južnobački okrug, Vojvodina, Bačko Novo Selo, Bač

Uzgoj gusaka bez tovljenja i inkubatora?

Guske nisu zahtevne za gajenje ukoliko im je trava na pašnjaku glavna hrana, dovoljni su im otvoren prostor i voda.

Foto: Danijel Balaž
  • 2.777
  • 324
  • 2

Domaća živina u slobodnom uzgoju polako nestaje iz seoskih dvorišta dok primat preuzima gajenje živine na farmama. Pre više od pola veka dvorišta su bila puna pataka i kokošaka. Samo na vojvođanskim pašnjacima bilo je oko milion gusaka, obzirom da je svaka porodica imala svoje jato. Danas se samo retki odlučuju da veća jata živine kao nekad gaje na otvorenom, da kokoške slobodno kljucaju i hrane se samo zrnastom hranom, da guske i patke pasu kraj reke i prolaze seoskim šorom.

To je tradicionalni, kako mnogi znaju da kažu starinski, prirodan način gajenje pataka i gusaka na ispustu, pašnjaku, livadi, u blizini kanala, reka, bara, a oni koji se ozbiljnije bave imaju veća jata praktikuju poluintenzivni način držanja koji podrazumeva kontrolisane uslove u objektima i ograničene uslove ispusta, dok se intenzivni način uzgoja odvija u savremenim objektima.

Za ishranu najbolja - mlada kopriva

Danijel-Dado Balaž iz Bačkog Novog Sela, opština Bač, ima veliko jato domaće živine. Nema inkubatore ni savremene objekte jer po dvorištu i bašti mirno kljucaju i pasu kokoške, guske patke, ćurke, morke, a može se pohvaliti i jatom ukrasne živine. Oduvek su, kako kaže, kao i svi na selu imali živinu, a sada od kako ne drže krupnu stoku ima više prostora i mogućnosti pa uvećava svoje jato, koje ponekad broji i 700 jedinki. Kako i danas važi jednostavan princip da guske odrastaju na mladim koprivama, ova samonikla biljka besplatna je hrana jatu obzirom da svakodnevno pasu po obližnjim kanalima.

Najviše im odgovara prirodana ispaša

"Imamo veliko ograđeno dvorište, voćnjak, dudove, bagrenje tako da živina može jesti potpuno prirodnu hranu, a ima dovoljno prostora. Ujutru same odlaze na oblužnju baru i kanale i tamo ostaju do uveče, naravno pasu travu, ulaze u vodu, a uveče se same vraćaju, i dobijaju kukuruz u zrnu", kaže Balaž i dodaje da i tokom zimskih meseci izlaze na pašu osim dana kada je sneg i niska temperature pa zaledi voda.

Mladi se izvode na prirodan način

Dobro jato gusaka podrazumeva da na pet ženki ide jedan mužjak, parenje počinje u januaru i to, kako naglašava naš domaćin, isključivo u vodi što doprinosi dobroj oplodnji. Jaja počinju da nose početkom februara, a obzirom da se guščići u ovom domaćinstvu legu isključivo prirodnim putem početkom marta kada sama guska sebi očupa perje i napravi gnezdo, kako nam je objasnio naš sagovornik, pod nju obično stave 13 do 15 jaja.

"Nikada nismo imali inkubator, sva živina izvodi mlade na prirodan način. Guske leže na jajima četiri nedelje, a kada izađu guščići radi bezbednosti ih pokupimo i držimo u kutijama nekoliko dana, a onda ih vraćamo majkama", napominje i objašnjava da kad ih majka tuče, to sprečavaju kad joj pero iz krila provlače kroz nozdrve, po starom seoskom običaju.

Guščići sa majka odlaze na pašu i tako se hrane, a one ih dobro čuvaju, u slučaju napada pasa lutalica ili lisica brzo ih odvode u vodu.

Na pet ženki ide jedan mužjak

Tokom godine se nekoliko puta čerupaju zbog perja, ali kako nam je rekao Balaž oni to već nekoliko godina unazad ne praktikuju, imaju dovoljno napravljenih jastuka i jorgana, a kako je cena perja veoma niska nema računice. Jedan kilogram perja može se dobiti od 20 gusaka, a cena je oko 500 dinara.

Od peruške prave plovak za pecanje

Zarad povećanja težine džigerice vlasnici su nekada kljukali zrnastom hranom, najbolje kukuruzom, to je prisilno hranjenje posebnim levkom ili rukom. Džigerica na taj način može težiti oko jedan kilogram, a naš sagovornik kaže da to već godinam ne rade, a guske su i bez toga uhranjene, imaju kvalitetno meso i dosta masnoće, odnosno sala koje se može topiti i koristiti u različite svrhe.

"Nije ih teško uzgajati, a koristi su višestruke, jaja, meso, džigerica, mast, perje, a od peruške pravimo plovak za pecanje."

Guščija mast kao lek i hrana - kako se dobija?

Danijel ima više od 60 kokošaka, svih rasa, najviše banatskog gološijana, nosivost je odlična tako da dnevno ima najmanje 40 jaja. Kao i guske i kokoške same izvode piliće, vode ih po dvorištu te oko njih nema nikakvog posla niti ulaganja. Svakodnevno prodaje jaja onima koji znaju da cene u domaću hranu, a u sezoni proda više od 200 pilića, toliko i guščića, pačića, ćurića.

"Imam veliko jato, smeštaj, travu na pašnjaku, u voćnjaku, imam sve uslove i zadovoljan sam što sa malo napora bez ulaganja imam zdravu hranu i solidnu zaradu, a još kada bih bio blizu većeg grada imao bih i više", rekao nam je na kraju Danijel Balaž.


Tagovi

Guske Guščija mast Danijel Balaž Živina Guščija jaja Uzgoj


Autorka

Rada Milišić

Više [+]

Novinarka iz Bačke Palanke, član Društva novinara Vojvodine. Godinama prati dešavanja u agraru i stvaralaštvo, život i rad seoskih žena.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.