Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kvalitetno đubrivo
  • 08.05.2022. 09:00

Upravljanje stajnjakom na govedarskim farmama - ne pravite greške

Pored primarnih hranjiva stajnjak sadrži i sekundarna i mikrohraniva i nezamjenjiv je u poljoprivrednoj proizvodnji. Zato je veoma značajan nusproizvod govedarske proizvodnje

Foto: Miljan Erbez
  • 700
  • 115
  • 0

Pravilno upravljanje stajnjakom na gazdinstvu i maksimalno očuvanje njegovih nutritivnih osobina je posebno je značajno u aktuelnoj situaciji izuzetno visokih cijena mineralnih đubriva. On je glavni nusproizvod govedarske proizvodnje i može biti čvrsti ili tečni.

Čvrsti predstavlja mješavinu fecesa, mokraće i prostirke, a tečni se sastoji samo od fecesa i mokraće. Količina njegove prozvodnje na farmama zavisi od načina držanja životinja, ishrane goveda i intenziteta same govedarske proizvodnje.

Vrijednost stajnjaka

Odgovarajuće korištenje i skladištenje stajskog đubriva uveliko smanjuje potrebe za primjenom mineralnog u poljoprivrednoj proizvodnji. Stoga je za okolinu najprihvatljivije, a ujedno i najekonomičnije, da se ono koristi na poljoprivrednim površinama. Međutim, potrebno je posebnu pažnju obratiti kada i koliko ovog đubriva se smije izvoziti na površine.

Nezamjenjiv je u poljoprivrednoj proizvodnji (Foto: Julijana Kuzmić)

Goveđi stajnjak u sebi sadrži 0,5% N, 0,3% P2O5 i 0,5% K2O. Pored primarnih hranjiva, sadrži i sekundarna i mikrohraniva i nezamjenjiv je u poljoprivrednoj proizvodnji. Zato je veoma značajan nusproizvod govedarske proizvodnje i tako se prema njemu treba i ophoditi, koristiti ga za poboljšanje biljne proizvodnje, kao i za popravljanje plodnosti i strukture zemljišta.

Izgradnja skladišta

Ispiranje nitrata iz stajnjaka dovodi do višestruke štete i ono je posebno značajno na područjima sa vrlo intenzivnom govedarskom proizvodnjom. Predstavlja potencijalno velik izvor zagađenja površinskih i podzemnih voda nanoseći štetu vodenim ekosistemima. Takve podzemne vode koje dospijevaju u pitku štete zdravlju ljudi, a ispiranjem se gubi i veoma vrijedan izvor azota za poljoprivredne kulture, koji se onda nadoknađuje primjenom skupih mineralnih đubriva.

Zato je pravilno skladištenje i rukovanje stajskim đubrivom višestruko značajno. Prema preporukama Evropske unije čvrsti se može direktno odlagati na zemlji uz zaštitu od površinskih voda odnosno padavina. S druge strane, tečni treba spremiti u vodonepropusna odlagališta, koja bi spriječila njegovo curenje, a time i zagađenje okoline.

Dakle, treba ih graditi vrlo pažljivo. Ona moraju biti nepropusna, moraju onemogućiti izlivanje, ispiranje ili oticanje u okolinu pa su stoga velika investicija za farmere. Njihova veličina mora zdovoljiti potrebe prikupljanja na period od šest mjeseci. Za jedno uslovno grlo potrebno je za šest mjeseci osigurati:

  • za čvrsti najmanje 8 m3 prostora u skladištu,
  • za tečni 2 m3 prostora u skladištu.

Na kraju treba istaći da u posljednje vrijeme njegova upotreba u proizvodnji obnovljivih izvora energije ima sve veću primjenu. Na taj način se omogućava znatna ušteda energije neophodne za rad farme.

Rijetko se koristi separacija stajnjaka, na čvrsti i tečnu fazu (Foto: Depositphotos/Stocksolutions)

Prilikom izgradnje treba voditi računa o sljedećem:

  • može direktno skladištiti na teren samo pod uslovom da je on vodonepropusan i da neće doći do kontaminacije podzemnih voda,
  • pitanjima oblika i izgradnje - imajući u vidu da đubre gubi azot u dodiru sa vazduhom, skladište bi trebalo da bude tako projektovano da ima što manje površina koje su otvorene (ovo se odnosi na skladištenje čvrstog stajnjaka),
  • ako je izložen dejstvu sunca, povećava se temperatura i anaerobne bakterije intenzivnije rade, oslobađa se metan koji isparava i odlazi u atmosferu pa je zbog toga potrebno naći neko hladnije mjesto za odlaganje,
  • pažljivom izboru mjesta u okviru farme u odnosu na skladišta hrane i izmuzište. Ako je teren u padu birati najnižu tačku,
  • izbor mjesta određuju i površinske vode, 10 m minimalno od vodotoka, a 25 m od izvora ili bunara. Ako je teren u padu birati mjesto koje je niže od mjesta na kome je izvor,
  • kod nenatkrivenih skladišta, osočare ili lagune, potrebno je uračunati količinu padavina u ukupan kapacitet,
  • treba voditi računa o posebnom izđubravanju stacionara i telišta zbog antibiotika i hemijskih supstanci,
  • vrlo bitna stvar je i ruža vjetrova na lokaciji farme,
  • imajući u vidu koliko su naša gazdinstva usitnjena morali bi voditi računa o odnosu sa susjednim objektima, da se ne desi da nam je odlagalište na nekoliko metara od kuće susjeda,
  • tehničkim preporukama za izgradnju: vodonepropusan beton otporan na hemijske uticaje. Striktno je propisan vodocementni faktor (odnos količine vode i cementa pri pripremanju betona), količina cementa potrebna za 1m3 betona, debljina zidova skladišta je 15–20 cm, količina armature, zaštitni sloj betona za armaturu i najkrupnije zrno agregata. Sve je poznato, samo betonjara i majstori treba da ugrade beton i ispune propisane standarde.

Jedna od mogućnosti, koja se rijetko koristi kod nas je separacija stajnjaka, na čvrsti i tečnu fazu. Čvrsta faza se koristi kao veoma dobar materijal za prostirku i krave rado leže na njoj. I higijena je na veoma visokom nivou. Poslije toga opet može na njivu. Tečna faza se koristi za potrebe đubrenja poljoprivrednih površina.


Povezana stočna vrsta

Govedarstvo

Govedarstvo

Govedarstvo, predstavlja najznačajniju granu poljoprivredne proizvodnje. Govedarska proizvodnja uključuje i proizvodnju mesa, to jest, tovna goveda.  Reprodukcija goveda... Više [+]

Tagovi

Stajnjak Đubrivo Stajsko đubrivo Govedarstvo Poljoprivredna proizvodnja Poljoprivreda


Autor

Miljan Erbez

Više [+]

Stručnjak iz oblasti stočarstva, s dugogodišnjim iskustvom u domaćim i međunarodnim projektima iz poljoprivrednog sektora. Osnovne studije završio na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci, doktorske u Brnu (Češka Republika), postdoktorski u saradnji dva Norveška i Banjalučkim poljoprivrednim fakultetom. Autor više od 30 naučnih radova i šest knjiga iz oblasti proizvodnje mlijeka.