Sadržaj hranljivih materija u ovom hranivu je dosta varijabilan, što zavisi od sorte i uslova pod kojima se proizvodnja odvija.
Kada je reč o ishrani stoke, kukuruz je najvažniji i najviše korišćen. Međutim, u zavisnosti od cene kukuruza i ostalih proteinskih i energetskih hraniva, kao i sintetičkih aminokiselina, u ishranu se uključuju i ječam i pšenica. Međutim, u poslednjih 15 godina u proizvodnji se sve više širi tritikale, koji je dobijen ukrštanjem pšenice i raži.
Tritikale je u svetu poznat više od jednog veka, ali na većim površinama počinje da se gaji tek od 60-tih godina prošlog veka. Gaji se u severnim krajevima, u kojima ne uspeva kukuruz, kao i na slabijim, kiselim zemljištima i u ekstremnim klimatskim uslovima, gde daje prinose koji nadmašuju prinose raži. Ipak, gajenje ove kulture do sada se nije značajno proširilo.
Optimalni rok setve tritikalea je prva polovina oktobra. Detalje potražite ovde.
Sadržaj hranljivih materija u ovom hranivu je dosta varijabilan, što zavisi od sorte i uslova pod kojima se proizvodnja odvija. "U poređenju sa kukuruzom, tritikale sadrži više proteina i sirovih vlakana, a manje ulja, te zbog toga ima manju energetsku vrednost. U poređenju sa pšenicom, sadžaj proteina i masti je približno isti, ali je sdaržaj energije manji, što ukazuje na izmenjen ugljeni hidratni sastav", objašnjava Gordana Olajić iz PSSS Kikinda.
Tabela 1. Uporedni sastav i hranljiva vrednost kukuruza, ječma i pšenice
SASTAV |
KUKURUZ |
PŠENICA |
JEČAM |
TRITIKALE |
Sirovi proteini |
8,5 |
12,6 |
10,0 |
11,6-15,4 |
Sirova vlakna |
1,5 |
2,6 |
4,4 |
2,5-4,5 |
Mast |
3,6 |
1,6 |
2,0 |
1,0-2,0 |
Lizin |
0,25 |
0,25 |
0,37 |
0,39-0,40 |
Metionin+cistin |
0,39 |
0,40 |
0,42 |
0,40-0,55 |
Svarljiva energijaMJ/kg |
14,7 |
14,2 |
12,6 |
13,0-13,5 |
Fosfor |
0,28 |
0,37 |
0,35 |
0,40 |
Iskoristivi fosfor |
0,05 |
0,18 |
0,17 |
0,19-0,22 |
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autorka