Šta kažu veterinari o mogućnosti pojave ptičije gripe u BiH?

Dolazak proljeća koje za sobom povlači migracije ptica, moglo bi u Bosnu i Hercegovinu ponovo donijeti i ptičju ili kokošiju gripu (Avijarna influenca A.I. - klasična kuga peradi) koja je prije nekoliko godina opustošila brojne živinarske farme širom Evrope.

Strah od nove pojave ptičjeg gripa proširio se nakon što je ova bolest početkom godine registrovana prvo na nekim farmama u Češkoj, zemlji u kojoj su nadležne službe prije tri godine morale ubiti gotovo 100.000 ptica oboljelih od ovog visoko zaraznog virusa H5N8, a potom se pojavila i u Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Ukrajini.

Zašto treba biti oprezan?

Stručnjaci upozoravaju da postoji opravdana bojazan da se ova bolest tokom narednih sedmica proširi ka ostatku Evrope pa ni naša zemlja ne smije biti ne pripremljena.

Direktor Veterinarske stanice Banjaluka, Ratko Mijatović, kazao je za Agroklub da je situacija kod nas za sada pod kontrolom i da ovaj virus još nije registrovan na teritoriji BiH.

"Ipak, nikada se ne zna i treba biti na oprezu s obzirom na to da su prenosioci ove bolesti ptice. Dolazi proljeće i slijede njihove migracije sa juga prema sjeveru, što znači da je moguće da taj virus dospije i do nas. Za sada ptičje gripe nema i ostaje samo da se nadamo da će nas zaobići", navodi Mijatović.

Ptičja gripa se širi Evropom

On za svaki slučaj preporučuje građanima, posebno farmerima, da dobro otvore oči i ako primjete simptome bolesti ptica ili čak njihove leševe, posebno onih koje nisu autohtone na našem području, već tu dolaze povremeno, to odmah da prijave nadležnim veterinarskim službama.

Veterinar ističe da posebnu pažnju treba obratiti na ptice u blizini jezera i močvara. Prema njegovim riječima, naše domaće vrste, poput vrabaca i vrana, koje ne sele, spadaju u manje rizične grupe, te da najveći problem predstavljaju one koje se sele.

Živinari treba da pooštre mjere bezbjednosti

Osim Mijatovića, na oprez su pozvali i iz Kancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, koja je proteklih dana obavijestila sve nadležne institucije u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Distriktu Brčko, o pojavi visokopatogene influence ptica u državama istočne Evrope, s mogućnošću da se ona uskoro pojavi u regionu, ali i BiH.

Iz veterinarskih stanica preporučuju vlasnicima farmi peradi da pooštre biobezbjednosne mjere na farmama, kao što su dezinfekcijske barijere, korištenje zaštitne radne odjeće - maske za zaposlene na farmama, pojačana kontrola ulaza u objekte, lična higijena zaposlenih i sprečavanje kontakta divlje sa domaćom živinom.

Epidemija ptičje gripe se širi - eutanazirat će 53.000 purana i 6.000 gusaka

Podsjećaju, da je riječ o virusnoj akutnoj bolesti domaćih i divljih ptica, veoma rijetko sisara, a pod određenim uslovima može da oboli i čovjek.

Bolest kod živine može imati blaži tok u vidu blagih respiratornih infekcija i pada nosivost jaja ili pak maligni, u vidu respiratornih, gastrointestinalnih i nervnih poremećaja, prestanka nosivosti, kao i naglih uginuća ptica u visokom procentu.

Iz Instituta za zdravlje i bezbjednost hrane u Zenici podsjećaju javnost da su glavni izvori infekcije za kokoši i ćurke, divlja plovna/vodena perad koja je i prirodni rezervoar virusa, a sama ne pokazuje simptome bolesti.

Kako prepoznati simptome

"Ovi nisko patogeni virusi iz rezervoara prelaze na jako osjetljive vrste domaće peradi i kod njih prouzrokuju pojavu blagih simptoma, te kroz niz prenošenja u novim domaćinima, virus gripe mutira i može da pojača svoju patogenost te postane visoko patogen", navode u ovom Institutu.

Dodaju da pored direktnog prenošenja, kod sisara je značajan i indirektni vid, preko vode koja je kontaminirana virusima i preko predmeta. Čovjek takođe može biti potencijalni domaćin za virus ptičije gripe.

Zaštitite živinu od salmonele preventivnim mjerama

Inkubacija bolesti kod ptica traje od nekoliko sati do pet dana, a u pojedinačnim slučajevima oboljenja u jatu može trajati i do dvije sedmice.

Mortalitet u toku nekoliko dana može da bude i do 100 odsto. Oboljele kokoši prestaju uzimati hranu, nevesele su, jako malaksale i pospane, krila su im spuštena, oči poluzatvorene i slabije reaguju na okolinu.

Od domaće peradi najosjetljivije su kokoši i ćurke dok se kod pataka i gusaka bolest pojavljuje u blažem obliku.

Šta potrošači mogu da urade?

Divlje ptice koje žive uz vodu, posebno patke, često su imune na ovu infekciju i rijetko pokazuju kliničke znakove bolesti, ali mogu biti rezervoar virusa kojeg izlučuju u spoljnu sredinu i tako predstavljaju glavnu opasnost za širenje bolesti na ostalu živinu.

Preporuke agencija za hranu potrošačima je da meso i proizvodi s kojima se ispravno rukuje i dobro se termički obrađuju, ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje.

Pridržavanje dobre higijenske prakse uključuje pranje ruku toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi prije i poslije pripreme hrane, izbjegavanje unakrsne kontaminacije odvajanjem sirovog mesa i proizvoda od ostale hrane, pranje opreme i površina za pripravljanje hrane s vrućom vodom i deterdžentom, odnosno upotreba uobičajenih sredstava za higijenu domaćinstva i dezinficijensa.

Temperatura termičke obrade peradi pri kuhanju treba biti iznad 75 stepeni, a pri pečenju minimalno 180 stepeni Celzijusa.