Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj koza
  • 19.01.2020. 10:00

Šta je važno u stajskom uzgoju koza - saveti za početnike

Intenzivan oblik uzgoja zasniva se na visokoproduktivnim pasminama koza, koje prenose dobar genetski potencijal u proizvodnji mesa i mleka.

Foto: Pixabay/hotservis
  • 4.269
  • 72
  • 1

Stajski uzgoj podrazumeva držanje koza u staji tokom čitave godine. Omogućava primenu najsavremenijih tehnologija, mehanizacije i opreme u ishrani. Kozarnik možemo da izgradimo novi ili renovirati već postojeći objekat.

Prilikom izgradnje moramo da vodimo računa o lokaciji, veličini i visini prostorije, kao i izboru krova, zidova i podova - tehničkim normama. Isto tako kako bi se koze razvijale i bile zdrave moramo da im osiguramo dobre uslove života i zato je potrebno da se vodi računa i o temperaturi, vlažnosti, ventilaciji i osvetljenju prostora u kom one borave.

Pravilna ishrana koza

Izgled staje

Staja treba da bude suva, prostrana, dobro osvetljena i bez promaje, a pod ravan ili minimalno nagnut (ne više od 1%), napravljen od dasaka ili cigle. Jedno grlo treba da ima 1,5 do 2 metra kvadratna podne površine, a prostor je poželjno da se svakodnevno održava. Prozori treba da budu  8 - 10% ukupne površine poda staje, udaljeni 1,5 m iznad poda, a visina bi trebalo da iznosi preko 2,5 m.

Pod u kozarniku može da bude od dasaka, cigli, betonski, kameni, a u novije vreme pojavile su se specijalne smese namenjene za podove. Betonski i kameni podovi ne preporučuju se jer su hladni i zadržavaju vlagu. Važno je da je ležaj suv i topao i ako se stavlja slama potrebno je da se osigura 0,5 kg slame po kozi, a 0,2 - 0,3 kg slame po jaretu dnevno.

Visina objekta zavisi od planiranog broja životinja u kozarniku i od klimatskih prilika u tom području. Kreće se od 2,25 m, za hladnija područja pa sve do 3,0 - 3,5 m u područjima sa višim prosečnim temperaturama.

Zidovi se najčešće grade od opeke, ali bi idealno bilo da budu od drveta, ali zbog svoje cene, stočari se retko odluče na to. Zidove je potrebno ofarbati do visine od 1,5 m. Najmanje jednom godišnje potrebno je okrečiti zidove.

Moglo bi se reći da je krov najbitniji deo kozarnika. Često se pod krovom drži hrana za koze pa se zbog toga treba napraviti kvalitetno kako ne bi prokišnjavao. Najčešće se izrađuje od drveta, a za toplotnu izolaciju koristi se sloj mineralne vune (pet centimetara).

Oprema u kozarniku

Oprema u kozarniku podrazumeva jasle, korita za koncentrat, pojilice i pomoćne pokretne ograde.

Jasle mogu da budu dvostrane ili jednostrane, viseće, sa uspravnim ili kosim letvama, sa koritom za koncentrat na dnu ili bez korita, sa nogama ili bez njih, pokretne ili nepokretne. Prave se od drveta, metala ili njhovom kombinacijom. Treba ih postaviti na visinu od 0,3 do 0,4 m iznad prostirke, s tim da je potrebno da se omogući povremeno podizanje jasli ukoliko se koze drže na dubokoj stelji.

Pojilice u kozarnicima moraju da obezbeđuju dovoljnu količinu sveže i čiste vode za životinje. Stoga je najbolje rešenje da kozarnik ima postavljene instalacije koje su priključene na stalni izvor vode. Osim što mora da bude sveža, mora da bude i odgovarajuće temperature između 12 i 20 stepeni.

Pomoćne ograde služe za odvajanje određenih grla, zavisno od potreba (grla u fazi parenja, bolesne ili ojarene koze).

Zašto ovnovi tuku ovce i jagnjad, ali i pastira?

Pomoćni objekti u sklopu kozarnika

Pojedinačni boksevi za jarenje nalaze se u sklopu staje, a odvojeni su pregradama. Montiraju se po potrebi jer koza sa jaretom ne provodi puno dana u njemu. Boksevi za prihranjivanje jaradi sastavni su deo kozarnika, pogotovo kod farmi koje su orijentisane na proizvodnju mleka jer se jarad često odvaja jako rano od majki pa na taj način dobijaju potrebnu hranu. Boks za rasplodne jarčeve mora da bude dovoljno velik da životinja može da se kreće u njemu, a može da bude odvojen u staji ili izvan nje. Prostor za bolesne koze mora da bude van staje, ali ako se ipak nalazi u njoj mora biti udaljen od zdravih grla. Ispust se gradi pored duže strane kozarnika i minimalne površine kao i staja. Deo ispusta  mora da bude natkriven kako bi se životinje zaštitile od kiše, a leti od direktnog sunčevog svetla.

Izmuzište se gradi kao zaseban objekat u sklopu kozarske farme. Važno je da mu lokacija bude takva da koze lako ulaze i izlaze iz njega. Oprema u izmuzištu treba da ima korita za koncentrat, stajalište, vakuum - pumpe, razvod podpritiska mleka i dezinfekcije, mašine za mužu, transport mleka i kadu ili automat za dezinfekciju.

Prostorija za čuvanje mleka služi za čuvanje mleka do odvoza ili do prerade.

Mikroklimatski uslovi u kozarniku

Mikroklimatski uslovi u kozarniku jedan su od osnovnih faktora koji utiču na zdravlje životinja u uzgoju. Visokomlečna grla su jako osetljiva na neodgovarajuću temperaturu, vlagu i na promaju u staji pa ukoliko želimo zdrave i visokoproduktivne životinje, moramo im osigurati odgovarajuće mikroklimatske prilike u staji.

Temperatura i vlažnost vazduha za odrasle životinje treba da bude između u 10 i 15ºC, a za jarad između 15 i 20ºC. Važno je da se izbegavaju niske temperature i velike temperaturne promene. Vlažnost ne sme da bude manja od 60% ni veća od 80%, a optimalna je između 65 i 75%.

Staja uvek mora da ima svež vazduh. Možemo na krovu ugraditi ventilaciju ili na vratima i prozorima, ali mora da bude izvedena tako da čuva toplotu. Staja mora da bude dobro osvetljena, a glavnu svetlost koze bi trebalo da dobijaju sa prozora. 

Higijenski uslovi

Higijenski uslovi takođe imaju veliku ulogu u zdravlju životinja. Potrebno je sprovoditi redovno i temeljno čišćenje i dezinfekciju kozarnika i to najmanje dva puta godišnje. Na taj način uništavamo patogene mikroorganizme koji izazivaju nastanak raznih bolesti.

Pravilna ishrana je ključna

Koze se hrane grubom voluminoznom hranom kao što je paša, seno, senaža, silaža, drvenaste biljke koje vole da brste. Koze u ishrani koriste čak 90 različitih biljaka. Zelenu krmu ili pašu mogu dnevno da pojedu i do 14 kg, a dodavanjem sena ta se količina smanjuje.

Kako najbolje i najprofitabilnije hraniti mlečne koze?

Žitarice tj. koncentrati (pšenica, zrno kukuruza, ječam, ovas) daju se kada je cilj veća proizvodnja mleka ili prirast žive vage.

Mineralan blok za lizanje bitan je u ishrani koji je i izvor natrijuma, vrlo važnog minerala za zdravlje koza.


Tagovi

Koza Stajski uzgoj Mleko Produktivnost Farma Kozranik Pravila


Autorka

Lucija Bencaric

Više [+]

Lucija je magistar agroekonomije. Voli da istražuje novosti u poljoprivredi.

Da li ste dobili premiju za mleko za poslednji kvartal 2023. godine?

467


Glasova: 41

Da 8,8%

Glasova: 426

Ne 91,2%

Pregled ankete

Pregled ankete