Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Travnjaci
  • 07.02.2021. 12:00

Radovi na pašnjacima: Šta je potrebno obaviti pre prolećne ispaše?

Mere nege uključuju odvodnjavanje suvišne vode sa vlažnih i močvarnih travnjaka, uklanjanje kamenja, zatim grmlja i drveća, ravnanje površine, kalcizaciju i đubrenje.

Foto: Maja Celing Celić
  • 942
  • 143
  • 1

Brojne su prednosti paše nad voluminoznim krmivom i koncentrovanim hranivima. Ona je izvrstan izvor lako pristupačnih hranivih materija, sadrži veliki procenat proteina visoke biološke vrednosti, ali i vitamina, ugljenohidrata makro i mikroelemenata - sve potrebno za ishranu stoke

Ove su dobrobiti posebno značajne u ekstenzivnom uzgoju koji je sve veći trend u svetu, ali i jedan od ciljeva evropskog Zelenog plana

Da bismo optimalno iskoristili travnjake za ispašu stoke, važno je unaprediti ih održavanjem i pravilnim korišćenjem, kako pre, tako i posle zime. 

Pred nama su sve lepši i sve duži dani u kojima prvenstveno treba obići travnate površine, "snimiti" situaciju i započeti aktivnosti kako bi što pre poslužili svrsi. Mere nege uključuju odvodnjavanje suvišnih voda sa vlažnih i močvarnih travnjaka, uklanjanje kamenja, grmlja i drveća, ravnanje površine od krtičnjaka, aktivnosti divljači, ali i šteta uzrokovanih teškom mehanizacijom ili prevelikim pašnim opterećenjem po vlažnom tlu. 

Za početak je važno pregledati pašnjake (Foto: Depositphotos/sherisD)

Ako je potrebno, obavlja se i drljanje, đubrenje i kalcizacija. Mora se voditi računa i o dosejavanju proređenih površina i ogoljelih mesta i na kraju, o pravovremenom početku napasanja.

Odvodnjavanje suvišnih voda i čišćenje pašnjaka

Suviše vlažni nizijski travnjaci, posebno močvarni, imaju visoke prinose biomase, slabe hranidbene vrednosti za preživare. Fakultetski profesor doktor Josip Leto upozorava da biljke močvarnih travnjaka sadrže silicijum dioksid (kvarc), koji može kod životinja da izazove upalu sluznice probavnog trakta. 

"Njihova poboljšanja su teška, složena i vrlo skupa. Nakon regulacije vodnog režima treba ih razorati i koristiti u određenom plodoredu, kako bi se razgradio sirovi humus. U protivnom, ako izostanu melioracije, primena samo mineralnih ili organskih đubriva, čime se često pokušava promeniti i poboljšati biljni pokrov, nema efekta", pojašnjava. 

Nakon ove mere, potrebno je ukloniti suvišno grmlje i drveće što se obavlja barem jednom kosidbom godišnje budući da ovo rastinje smanjuje proizvodnu površinu. 

Za aktivnosti seče, krčenja i čupanja, a onda i uklanjanja drveća i grmlja, i na kraju zatrpavanja nastalih rupa, ravnanje, setvu i valjanje potrebna je mehanizacija. 

Ipak, podseća Leto, na pašnjacima treba ostaviti određeni broj drveća radi hlada koji će u letnjim mesecima štititi životinje. 

Ravnanje tla

Neravnine u zemljištu se javljaju nakon uklanjanja kamenja i rastinja, ali i prohoda divljači, najčešće divljih svinja. Tu su i krtičnjaci, preterano gaženje domaćih životinja, ali i promene uzrokovane sleganjem zemljišta, klizanjem terena, erozijom i transportnim sredstvima i mehanizacijom. 

"Na tim površinama dolazi do proređenja sklopa travnjaka i smanjivanja potencijalnog godišnjeg prinosa krme, a otežana je i primena redovnih agrotehničkih operacija kao što su đubrenje, kosidba, skupljanje biljne mase, utovar i transport", navodi Leto dodajući kako se manje neravnine mogu poravnati ručno, a veće mehanizacijom i to drljačama, frezama i slično. 

Radi hlada treba ostaviti određeni broj drveća (Foto: R.Prusina)

"Izravnane veće površine ravnice potrebno je zasejati odgovarajućim smesama trava i detelina i povaljati zbog sprečavanja erozije, pogotovo na nagnutim terenima", upozorava i podseća da ako smo uklanjali veće kamenje, grmlje ili drveće, travnjak je na tim mestima potrebno poravnati i dosejati, ručno ili mašinski. 

"Ako se radi o većim površinama najbolje je koristiti sejalice za direktnu setvu", savetuje ovaj stručnjak. 

Ističe i kako se ravnanje zemljišta i uklanjanje manjih neravnina kao i krtičnjaka, može obaviti i različitim tipovima drljača. Ali, drljanje, ističe Leto, ima i čitav niz drugih pozitivnih efekata na travnjake. 

Najvažnije je to što je prozračuje i razbija slojeve odumrlih biljnih ostataka, čime ih izlaže bržoj razgradnji i podstiče busanje trava i gušći sklop. Usitnjava i rasprostranjuje zaostalu balegu i izlaže je bržoj razgradnji.

"Drljanje se ne obavlja po mokrom tlu, nego treba sačekati da se ono dovoljno prosuši da mehanizacija ne napravi veće štete od koristi. Drljače mogu biti klasične klinaste, ali i specijalizovane za travnjake, sa zupcima u obliku noža ili pera, odnosno lančane", upućuje Leto. 

Kalcizacija kiselih zemljišta

Problem u ispašama predstavljaju kisela zemljišta na kojima rastu niskoproduktivni travnjaci sa malim brojem kvalitetnih biljnih vrsta. Tu pomaže kalcizacija kojom popravljamo ovu pojavu, povećavamo plodnost zemljišta i omogućujemo rast kvalitetnije vegetacije. 

Ako travnjak nismo kalcizovali u jesen, posle prestanka korišćenja, rasipanjem krečnog materijala po površini, to se može učiniti i u rano proleće, odmah posle topljenja snega.

"Količine krečnog materijala zavise od njegove vrste i kiselosti (pH) zemljišta. Okvirno je potrebno dve do tri tone po hektaru, a ako je to redovna godišnja mera može i jedna do dve tone godišnje", objašnjava naš sagovornik dodajući da se za kalcizaciju može koristiti i drveni pepeo.

"Odličan je kalcizator i đubrivo, u zavisnosti od hemijskog sastava okvirna količina je oko tri tone po hektaru", otkriva Leto. 

Đubrenje u proleće

Kada je reč o đubrenju, ovaj stručnjak pojašnjava da se u rano proleće koriste kompleksna N-P-K đubriva sa većim udelom P i K, na primer formulacija 7-20-30, 8-26-26 i slično. Okvirne su količine oko 300-500 kg/ha, a kretanjem vegetacije i posle otkosa koristi se najčešće KAN (npr. 150-250 kg/ha KAN). 

U rano proleće koriste se N-P-K đubriva (Foto:Depositphotos/YAYImages)

"Ako koristimo zrelo stajsko đubrivo, ono se može primenjivati od 1. marta do 1. maja, kao i od 1. septembra do 1. decembra. Ukoliko zagoreli stajnjak koristimo na livadama u proleće, onda to treba da bude što ranije da se izbegne kontaminacija prvog otkosa, u početku vegetacije", napominje naglasivši da đubrenje pašnjaka stajskim đubrivom u proleće nije preporučljivo jer životinje izbegavaju da pasu takve površine. 

Kada krenuti sa ispašom?

Oslabljeni i iscrpljeni zimom, često i golomrazicom, pašnjake je važno pustiti da dovoljno narastu i počnu da proizvode hranjive materije potrebne za rast i razvoj. 

Leto podseća da potrebnu energiju za rast, biljke crpe iz sunčeve energije u procesu fotosinteze koja se odvija u zelenom lišću. Biljka brzo pretvara tu energiju u ugljenohidrate koje koristi za rast, a deo skladišti u koren. Kad biljke dostignu visinu 10-20 cm (niske trave i mahunarke 10-15 cm, a visoke 15-20) sposobne su da u procesu fotosinteze stvore dovoljno energije za rast plus dodatne ugljenohidrate za skladištenje. 

"Upravljanje ugljenohidratnim ciklusima ključ je za kvalitetan i dugotrajan pašnjak. Prerana i prečesta ispaša ne dopušta obnavljanje hraniva u korenu što iscrpljuje i slabi biljku, pa se sporo obnavlja i daje manji prinos", ukazuje. 

Gdje je potrebno, trava se nadosije (Foto: Depositphotos/karinclaus)

Zato je, kaže, kod organizovanja ispaše u proleće važno pustiti travnjak da se dovoljno oporavi od zime, jer će ga prerana ispaša dodatno iscrpiti i na kraju prorediti. 

"Optimalna visina travnjaka za početak ispaše je 15-20 cm u pregonskom (rotacionom) sistemu ispaše. Prekinuti ga treba na visini pet do 10 cm. Ako napasamo kontinuiranim sistemom, većim delom ili kroz čitavu sezonu paše, važno je travnjak stalno održavati na visini sedam do 10 cm", zaključuje. 

U proleće kad travnjak intenzivno raste, visinu travnate površine održavamo povećanjem pašnog opterećenja, odnosno više životinja po jedinici površine ili isključivanjem jednog dela pašnjaka za kosidbu. 


Tagovi

Pašnjaci Radovi Prolećna ispaša Drljanje Đubrenje Kalcizacija Mehanizacija


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Agroklub d.o.o SRB

Bulevar oslobođenja 78, 21000 Novi Sad, Srbija
e-mail: info@agroklub.rs web: https://www.agroklub.rs/