Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mliječno govedarstvo
  • 10.07.2022. 09:00
  • Banjalučka regija, Republika Srpska, Prnjavor

Problem kiselosti mlijeka samo izgleda bezazleno - kako ga riješiti na ispravan način?

Farmeri silom prilika dođu u situaciju da nisu u mogućnosti ispoštovati fiziološke potrebe životinje, a kako imamo sve više prisutnu visoku genetiku, same potrebe tih životinja su velike

Foto: Depositphotos/SashaKhalabuzar
  • 2.517
  • 170
  • 0

Iako problem kiselosti mlijeka izgleda bezazleno, on može biti jako ozbiljan, a ako potraje odrazit će se i na reproduktivne performanse samih grla, odnosno brzi pad proizvodnje. U to se uvjerila i Miladinka Plavšić iz Prnjavora. Krajem marta ove godine svih pet krava na njenoj farmi počelo je davati kiselo mlijeko. Uprkos konsultacijama sa stručnjacima, tri mjeseca je trajala njena agonija. 

Na samo liječenje grla, prema preporukama veterinara, dala je 1.200 KM. No, rezultat je izostao. 

"Pokušavala sam riješiti, tri veterinara su mi davali recepte, po sedam dana da dajem, nije pomoglo. I iz Instituta za veterinarstvo RS isto su dali neke premikse - soja, stočni kvasac i soda, koristila sam dva puta po 15 dana, ni to nije pomoglo", priča Miladinka. 

Velika šteta

Kiselo mlijeko nije mogla predavati u mljekaru, nešto je uspjela siriti, a ostalo je prosula. Šteta je velika, prema procjeni naše sagovornice, iznosi od šest do 6,5 hiljada KM s premijom. 

"Tri mjeseca sam bila na nuli", kaže ova vlasnica farme. 

Problem na njenoj farmi riješio je diplomirani inženjer poljoprivrede Igor Ivisinović iz Savić company (Savi mix). On, u razgovoru za Agroklub, ističe da je kiselost mlijeka specifična pojava, a najčešće je uzrokovana pri greškama u ishrani. Navodi kako naši farmeri silom prilika dođu u situaciju da nisu u mogućnosti ispoštovati fiziološke potrebe životinje, a kako s druge strane imamo sve više prisutnu visoku genetiku, same potrebe tih životinja su velike. 

Kabasti dio obroka koji farmer sam proizvodi je ključan (Foto: Depositphotos/smereka)

"U momentu, kada se desi da ne možemo da ispoštujemo hranidbenu stranu životinje dolazimo u disbalans koji u većini slučajeva rezultira kiselošću mlijeka. Ona može biti u blažem obliku ukoliko reagujemo na vrijeme i ako imamo pasmine koje su otpornije. Na primjer domaći simentalac to daleko bolje podnosi od Holsteina ili drugih grla koja imaju genetiku za visoke proizvodnje", naglašava Ivisinović.

Ključan obrok

Problem na farmi kod Miladinke je bio višestruk, izbalansiranost obroka nije bila adekvatna, a s druge strane koncept ishrane koncentriranih smiješa nije bio prilagođen njihovim proizvodnjama. 

"Mineralno vitaminski sastav samog obroka nije bio adekvatan. Jednostavno je nedostatak energije bio taj koji je zaokružio proces problematike", pojašnjava. 

Svaka pasmina, dodaje, ima određene potrebe pa ljudi koji se bave ishranom životinja moraju ih poznavati. Neophodno je sagledati kompletan aspekt sistema funkcioniranja farme, počev od kabastog dijela obroka koji farmer sam proizvodi i koji je ključan.  

"U konkretnom slučaju silaža je nestala u ishrani na mjesec dana, a uvedena su zelena hraniva, koja su sada najdostupnija. Ona nam djeluju primamljiva iz razloga zato što imaju visokosvarljiv protein koji pozitivno djeluje na proizvodnju mlijeka. Međutim, ona sadrže neproteinski azot koji u situacijama kada nije podržan od strane energije, u ovom slučaju silaže, izaziva problem. Još dodatna stvar nedostatak sijena kao jedinog pufera u hrani potpomogne toj problematici", kaže Ivisinović. 

Acidobazna ravnoteža

Ovaj stručnjak za mliječno govedarstvo napominje kako je kiselost mlijeka znak da je acidobazna ravnoteža je narušena, odnosno, prostim rječnikom rečeno zdrave bakterije koje su odgovorne za razlaganje hrane i kvalitet mlijeka su u malom broju ili ih nema. Da bi riješili problem potrebno je u organizam unijeti "dobre bakterije" kako bi mu pomogli da se vrati u normalan proces varenja i preživanja. 

Svaka četvrt vimena se pregleda posebno (Foto: Depositphotos/ClaraBastian)

"Prilikom pojave kiselosti, obavezno se svaka četvrt vimena pregleda posebno. Može da se desi da je samo jedna neispravna, to nam ukazuje na skriveni mastitis, a to je već domen veterinarske struke i neophodan je proces liječenja. Mada on ne mora imati kliničku sliku, tj. određenu simptomatiku, ali može da bude znak da je vime oboljelo", ističe. 

Da bi farma funkcionirala na nesmetan način, neophodno je da obrok bude izbalansiran kako s kabastog tako i sa koncentriranog aspekta. Za farmu u Prnjavoru, Ivisinović je radio novu koncepciju ishrane. Pored toga što je izbalansirao kabasti obrok, uveo je i komponente koje će da potpomognu sam proces i ubrzaju oporavak. 

Zašto se kiselost mlijeka javlja više u ljetnim mjesecima?

"Kada se jednom pojavi problem s kiselošću, kod grla koja su sklona tome, problematika se javlja svake godine u isto doba. Da bi se to preduprijedilo treba uraditi preventivu", savjetuje. 

Kada nestane silaže kao najjeftinijeg energetskog hraniva, napominje da se mora naći alternativno rješenje, koje opet to u potpunosti ne može nadomjestiti. Čak i kada se riješi problem kiselosti, proizvodnja nikada ne bude vraćena u potpunosti na raniji nivo. 


Tagovi

Kiselost mlijeka Pasmina Krava Farma Poljoprivreda Igor Ivisinović Miladinka Plavšić Ishrana goveda Mliječno govedarstvo Proizvodnja mlijeka


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.