Kineski istraživači izneli su zanimljivo zapažanje u ishrani prasadi, na osnovu čega je utvrđeno da te životinje radije jedu hranu s mirisom i ukusom maline.
Prelazak sa tečne na čvrstu hranu stresno je razdoblje u kojem životinje često smanjuju slabije jedu. To može uticati na zdravlje creva, ali i na celokupno stanje organizma i performanse. Zato je potrebno, piše pigprogress dodatno ih podstaknuti da probaju čvrstu.
Svinje su izuzetno osetljive životinje, s mnogo više receptora njuha od ljudi. Stoga bi adekvatni ukusi mogli da budu dobar način za privlačenje interesa prasadi, ako su odabrani na odgovarajući način.
Prvi put u Kini su sprovedeni eksperimenti hranjenja prasića koji su stari od 21 do 23 dana i težine od šest do sedam kilograma. Ispred životinja je u četiri uzastopna dana stavljeno nekoliko vrsta hrane koju su birali slobodno i nasumično. Između ostalih, korišćena je i ona kompanije "Pancosoma" koja ima ukus maline za razliku od uobičajene sa aromom mleka.
Rezultati su pokazali da su više puta dolazili da jedu iz posuda u kojima je bio obrok s ukusom voća. To se može objasniti činjenicom da voćni ukusi sadrže molekule koje uopšteno podstiču halapljivost od onih koji se koriste u mlečnim. Miris ovog voća stoga se lakše širi vazduhom i privlači svinje.
Pretpostavka je bila da će podsticanje prasadi na istraživanje okoline povećati unos hrane. Stoga je je održano drugo ispitivanje, slično prvom, ali u trajanju od sedam dana, kako bi se potvrdila ta hipoteza. Životinje su imale pristup istim vrstama.
Unos hrane i preferencije imale su ponovo isti trend kao u prvom ispitivanju - bio je veći za onu s ukusom maline nego mlečnom. Unos se takođe povećavao tokom ispitivanja, a u skladu s prethodnim opažanjima prasići su postajali sve znatiželjniji za voćnu aromu.
Nakon toga je izvedeno i treće ispitivanje kako bi se potvrdio učinak većeg unosa na težinu prasadi. Ukupno je 96 prasića nasumce podeljeno u dve grupe, a svaka je imala pristup samo jednoj vrsti hrane (bilo s ukusom mleka ili maline).
Istraživači su zabeležili početnu i konačnu težinu prasadi, izmerili unos hrane i prosečni dnevni prirast na težini.
Rezultati su bili slični prethodnom eksperimentu. Prosečni kumulisani unos hrane za životinje bio je veći za onu s aromom voća. Ovaj značajno veći unos povezan je sa većim prosečnim prirastom telesne težine i prilično većom konačnom telesnom težinom u slučaju hrane s ukusom maline.
Ovi rezultati pružaju priliku uzgajivačima da povećaju dnevnu potrošnju i rast prasadi menjajući miris krme. Pritom značajno doprinose jačanju početnog dobijanja na težini mladih životinja, pomažući im u poteškoćama pri prelasku na čvrstu hranu.
Tagovi
Autorka