Posljedice poskupljenja stočne hrane osjete se i u proizvodnji mlijeka

Domaću proizvodnju mlijeka, pored izraženog uvoza, ugrožavaju i visoke cijene stočne hrane. Uslijed ovakve situacije, uzgajivači smanjuju broj grla na svojim gazdinstvima, što potvrđuju i statistike, odnosno za devet mjeseci 2021. godine u Republici Srpskoj realizovano je skoro 11.500 tona mlijeka manje, u poređenju sa istim periodom u 2020. 

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u analiziranom razdoblju (januar - septembar) prikupljeno je 72.480 tona mlijeka i to pretežno putem otkupa od farmera. 

Nasuprot zabilježenom padu u proizvodnji mlijeka, u 2021. proizvedeno je više maslaca, kravljeg sira i pavlake. 

U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS smatraju da je očigledno kako stočari smanjuju broj grla na farmama, a to autmatski utiče i na pad proizvodnje mlijeka. 

Ugrožava nas uvoz i nefer konkurencija

"Smanjuje se i mliječnost po grlu zato što je stočna hrana drastično poskupila, a istovremeno jedan litar mlijeka u otkupu je i do tri puta jeftiniji od litre vode u trgovini", naveo je za Glas Srpske predsjednik Saveza, Stojan Marinković. Takođe ističe da su cijene pšenice, kukuruza, soje i suncokreta veće za 50 do 100 procenata, tako da tu poljoprivrednici nisu nikako na dobitku. 

Međutim, visoke cijene stočne hrane nisu jedino što brine naše farmere. Marinković podsjeća da domaću poljoprivrednu proizvodnju godinama muči i problem prekomjernog uvoza, ali i nelojalne konkurencije. 

Vrijednost kukuruza najviša u protekloj deceniji - hoće li opstati domaće stočarstvo?!

Uvoz guši proizvodnju u BiH u svim sektorima i sve dok se ne počnu primjenjivati mjere zaštite domaće proizvodnje, možemo i dalje očekivati pad koji će biti sve izraženiji, komentariše Marinković. 

Kada je riječ o povećanju proizvodnje prerađevina, poput maslaca, pavlake ili sira, napominje da su postignuti rezultati u finalizaciji proizvodnje, posljedica dobro provedenog svakog pojedinačnog koraka. 

"Sigurno da svaki stepen finalizacije u proizvodnji donosi određeni vid dobiti", pojašnjava Marinković.

Porast udjela masti u mlijeku

Na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku, tokom 2021. godine evidentan je porast udjela masti i proteina u mlijeku. Tačnije, prosječan sadržaj masti u mlijeku za analizirani period od devet mjeseci, iznosio je 3,84 odsto, a u istom razdoblju lani bio je 3,80 procenata. 

Kada je riječ o proteinima, u pomenutom periodu u 2021., u mlijeku je u prosjeku bilo 3,31 odsto ovih supstanci, a 3,24 procenata u navedenom razdoblju u 2020. godini.

Oko 15 hiljada mljekara na udaru vrtoglavog rasta cijena stočne hrane

Podsjetimo, prema podacima Registra poljoprivrednih proizvođača FBiH i RS-a oko 13.000 do 15.000 evidentiranih farmera aktivno se bavi proizvodnjom mlijeka od čega ostvaruju direktne prihode. Mukotrpan trud i rad koji ulažu uzgajivači uvijek je na granici pokrivanja osnovnih troškova rada i ulaganja. Niko se na motiki i lopati nije obogatio, zarada od proizvodnje i prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda dovoljna je za rješavanje egzistencijalnih pitanja, a tek uz ostvarene poticaje može se govoriti o minimalnom napredovanju i razvoju. Međutim, došlo je vrijeme kada je i to ugroženo.

Nema te ekonomske računice koja će sve ove troškove i sva enormna poskupljenja "pokriti" sa otkupnom cijenom u prosjeku 0,50 do 0,57 KM za litar mlijeka koliko plaćaju mljekare i otkupljivači.