Podrigivanje i nadimanje preživara stvara metan sa kojim se Evropa ne zna boriti?

Metan ubrzava klimatske promjene, zagađuje zrak koji udišemo stvarajući prizemni ozon koji šteti zdravlju ljudi, usjeva i cijelog eko sistema. Ipak do sada nisu poduzete nikakve radnje kako bi se to spriječilo, tvrdi Margherita Tolotto, viša službenica za politike u Evropskom uredu za zaštitu okoliša.

"Nema ciljeva i obaveznih aktivnosti za smanjenje emisije kao ni usklađenosti sa postojećim klimatskim ciljevima i zato Strategija metana Evropske komisije neće uspjeti“, pesimistično poručuje.

54% dolazi iz poljoprivrede

Zagađenje dolazi iz različitih izvora, a u Evropskoj uniji je 2017. energetski sektor činio oko 16% ukupne emisije, 28% dolazi iz sektora otpada, a preostalih 54% proizvodi poljoprivreda. Podrigivanje i nadimanje preživara čini oko 81%, upravljanje i korištenje stajskog đubriva 17%, a uzgoj riže 1%. 

Iako je Komisija ove godine najavila usvajanje nove strategije koja pokriva sve sektore, gorak ukus, kako kaže Tolotto, ostavlja činjenica da je jedini sektor koji je dotaknut stvarnom akcijom - energija. 

Nije samo poljoprivreda kriva za emisije metana, tu su i fosilna goriva

"Zašto je to tako, jednostavan je odgovor - jer je najlakše“, kaže za Euractiv službenica te dodaje kako su najveće naftne i plinske kompanije autonomno postavile cilj smanjenja metana, u svom najnovijem pokušaju da dokažu kako fosilna goriva još uvijek mogu imati budućnost. 

"Stoga je suočavanje s emisijom iz ovog sektora važno, ali samo po sebi nedovoljno“, ističe Margherita.

Koje mjere poduzeti?

Iako čini polovinu svih emisija, Komisija konstantno izbjegava poduzeti neke radnje u poljoprivredi. Zašto je to tako, Tolotto je takođe objasnila. 

"Težak je to posao, pogotovo ako vas pritiskaju veliki lobiji industrijske poljoprivrede. Takođe, spominje se i nedostatak pouzdanih podataka, ali to nije valjan argument. Ako vam kuća gori, ne pokušavate izračunati tačnu količinu vode koja je potrebna za njeno gašenje, odmah započinjete bacanje vode. Ovo je baš to vrijeme“, naglašava.

Problem čini i zagađenje amonijakom koji potiče od stajskog đubriva, osoke i đubrenja, a vodeći je prethodnik čvrstih čestica koje zagađuju zrak koji udišemo. Pretvaranje stajnjaka u bioplin, osim ako nije ograničeno na male količine i na poljoprivrednu potrošnju, nije put naprijed jer rizikuje podsticanje intenzivnijeg uzgoja stoke ili korištenje biljaka prikladnih za prehranu ljudi za proizvodnju više bioplina.

Nizozemska ukida proizvodnju biomase?

Mnoge mjere koje se na nivou farme mogu poduzeti za smanjenje metana takođe su učinkovite u snižavanje amonijaka i stoga predstavljaju dvostruku korist. One uključuju prekrivanje stajskog đubriva te njegovo često uklanjanje sa farme, manje korištenje bio plina iz stočne hrane te njeno zakiseljavanje.  

"Kad bi Komisija i naše vlade promovisale sprovođenje ovih mjera na nivou poljoprivrednih gazdinstava, zajedno s učinkovitim praćenjem njihove primjene, vidjeli bismo izuzetno smanjenje zagađenja zraka i stakleničkih plinova iz poljoprivrede. Ipak, primjena čak i maksimalnog tehničkog potencijala neće biti dovoljna jer ih mora pratiti smanjenje proizvodnje, potrošnje mesa i mlijeka“, kaže Margherita.

Evropa ima najmanje emisije

Jedini kontinent za kojeg se pokazalo da je smanjio emisiju između 2000. i 2017. je Evropa. "To je vjerovatno zbog manje potrošnje mesa i strožih propisa na odlagalištima, gdje se razgradnjom smeća oslobađa metan", navodi Euan Nisbet, naučnik na londonskom Univerzitetu Royal Holloway te ističe da postoje ogromni ciljevi za ublažavanje emisija.

Primjer Evrope daje naučnicima nadu da bi ta regija mogla poslužiti kao nacrt za druge.

Sistem uzgoja krava-tele najisplativiji u govedarstvu

"Prekrivanje odlagališta i bolje upravljanje stokom bi imali velik učinak", napominje Nesbit. Čak i samo širenje đubriva po polju, umjesto da se skuplja, može pomoći u borbi protiv stvaranja ovog plina.