Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Аfrička kuga svinja
  • 14.02.2020. 12:00
  • Pirotski okrug, Krupac

Pirot: Zašto se jedan deo domaćih svinja odvodi u klanicu, a drugi zakopava?

Na sastanku Okružnog štaba za vanredne situacije pitao sam, zašto se jedne svinje odvode na klanje, a druge ubijaju i zakopavaju u našem ataru. Odgovor je da svinje koje idu na klanje su ispitane i zdrave, a ove koje se ubijaju nisu ispitane, kaže Nebojša Kostić.

Foto: Bigstock/Jeff Calge
  • 3.061
  • 486
  • 0

Početkom meseca, u pirotskom okrugu, prema nalogu Uprave za veterinu, započeta je kontrola zdravstvenog stanja na afričku kugu svinja (AKS), popisa i obeležavanja domaćih svinja u pojedinim opštinskim selima. Mnoge svinje su do sada eutanazirane, a njihovi leševi zakopavaju se u neposrednoj blizini sela Krupac, što je naročito uznemirilo meštane.

Kreće kontrola domaćih svinja zbog afričke kuge

Na sastanku koji su organizovali doneta je odluka da se eutanazirane svinje zakopane u blizini tog sela ekshumiraju i prebace na drugu lokaciju. Odlučeno je i da se od nadležnih organa zahtevaju odgovori na goruća pitanja; zašto se svinje, koje su zdravstveno ispravne, uništavaju i bez saglasnoti Saveta MZ Krupac zakopavaju u ataru ovog sela, zatim veterinarska inspekcija treba da potvrdi da li je po zakonu da se eutanazirane životinje zakopavaju u blizini naseljenog mesta ili šalju u kafileriju na spaljivanje i zašto se deo životinja odvodi na klanje u klanicu, a deo eutanazira?

Poslednje pitanje je možda i najinteresantnije, shodno opštoj situaciji i trenutno najviše muči meštane ovog sela u pirotskom okrugu. 

U selima oko Krupca uveliko traje ubijanje domaćih svinja (Foto: Nebojša Kostić)

"Ne vidimo zašto se to dešava, s obzirom na to da nijedna svinja još uvek nije zaražena. Ubijane su krmače i prasci do 15 kg, svinje do 120 kg se nose na klanje u klanicu za neku cenu koja nije odgovarajuća. U Krupcu nije počelo ubijanje jer smo se mi pobunili. Iznad našeg sela su ostavili zakopane životinje. Mi smo nemoćni, ne dozvoljavamo više da se ukopava“, navodi za Agroklub Saša Marković, stočar iz ovog sela.

Ispitane svinje u klanicu, neispitane na zakopavanje

Eutanazija domaćih svinja sprovođena je u selima oko Krupca i to u Berilovcu, Izvoru, Velikom Selu, Malom Jovanovcu, Velikom Jovanovcu, Trnjani, Poljskoj Ržani, Zaganici i u Činglavcima, tvrdi zamenik predsednika MZ Krupac Nebojša Kostić.

"U tim selima se sprovodila eutanazija, a bojimo se da će početi i kod nas. Ja sam na sastanku Okružnog štaba za vanredne situacije postavio pitanje zašto se jedne svinje odvode na klanje, a druge ubijaju i zakopavaju u našem ataru. Odgovorili su mi da svinje koje idu na klanje su ispitane i zdrave su, a ove koje se ubijaju nisu ispitane", navodi Kostić i dodaje, kako su mu rekli, da je to državna odluka da se napravi tampon zona i da nema svinja.

Rizik od širenja zaraze

On napominje da jame u kojima su zakopane svinje nisu dovoljno duboke i da do njih lako mogu doći psi lutalice i druge životinje što dalje, ističe, može izazvati širenje zaraze a posledice mogu biti ozbiljne, naročito zbog bujišnih voda, koje mogu zaraziti pijaću.

Leševi domaćih svinja se ukopavaju nadomak sela

"U četvrtak i petak bilo je ukopavanja tu pored našeg sela. Pa smo se mi od subote bunili i to je zaustavljeno. Sada nema ubijanja, samo idu u klanicu", objašnjava Kostić za naš portal.

Postavlja se logično pitanje, ukoliko su ispitane svinje zdrave, zašto ih sami poljoprivrednici ne bi zaklali i sebi stvorili zalihe mesa. Kostić navodi da očekuju da eutanazija i odvođenje svinja na klanje uskoro počne u njihovom selu, te su poljoprivrednici, s ciljem sprečavanja tih mera, ovih dana počeli sami da kolju svoje svinje.

Lokacija za zakopavanje leševa se ne koristi?!

U Upravi za veterinu potvrdili su nam da ove mere još uvek nisu počele da se sprovode u Krupcu, ali da bi do toga moglo doći uskoro i da se 'eutanazija sprovodi samo kod svinja kod kojih je zakonom zabranjeno klanje uz komisijsku procenu štete'.

Na pitanje zašto se ubijene svinje zakopavaju u jamama u blizini sela Krupac, dobili smo odgovor da je lokalna samouprava Grada Pirota u blizini pomenutog sela odredila lokaciju zakopavanja leševa eutanaziranih svinja, ali da se ta lokacija trenutno ne koristi.

Šta kaže zakon?

Na osnovu Pravilnika o načinu neškodljivog uklanjanja životinjskih leševa iz 2011. godine, prema članu 18, 'životinjski leševi i otpaci životinjskog porekla spaljuju se u pećima za spaljivanje na temperaturi koja obezbeđuje potpuno sagorevanje životinjskih leševa i otpadaka'. Takođe, u slučaju zakopavanja, tačno je određena lokacija i dubina jame.

Uvoz svinjetine skočio 200%, izvoz ugrožen zbog epidemije kuge

Međutim, na osnovu podataka iz Strategije upravljanja otpadom do 2019. godine, u Srbiji na godišnjem nivou nastane 28.000 tona uginulih životinja i daleko više klaničnog otpada, od čega se samo oko 20 odsto prerađuje u kafilerijama. Ostatak se odlaže bez prethodnog tretmana na deponije i zakopava. Prema nacrtu nove Strategije od 2019. do 2024. godine, 60 odsto biorazgradivog otpada mora biti reciklirano, a ostalo, između ostalog i spaljeno.

Nikako zakopavanje

Profesor dr Ivan Radović sa Departmana za stočarstvo na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu objašnjava da je zakopavanje leševa zabranjeno i da se ubijene životinje moraju spaliti u kafileriji.

"Srbija nema kapacitete po pitanju kafilerija u slučaju izbijanja epidemije AKS, ali kada su u pitanju ovakvi sporadični slučajevi na malom lokalitetu, tu je neophodno odnošenje leševa u kafileriju i njihovo spaljivanje tamo, a nikako zakopavanje. Ako nije dovoljno duboko i ako je nivo podzemnih voda tu jako visok, to kasnije može doneti veliki broj problema", napominje Radović.

Veća kontrola u lovištima

Dodaje i da kontrola lovišta mora da bude veća u tom domenu da se ne prati samo broj živih divljih svinja nego da se prati i broj uginulih divljih svinja u lovištima i da se proceni uzrok uginuća tih svinja. Ako nemamo kontrolisan taj sektor, ukazuje Radović, velika je verovatnoća da ćemo biti opterećeni u nekom narednom periodu ovom bolešću.

Afrička kuga svinja se vratila u Srbiju

Podsetimo, afrička kuga svinja registrovana je prvi put u Srbiji u septembru prošle godine u selima oko Mladenovca i Smederevske Palanke. U cilju sprečavanja širenja ove bolesti eutanazirano je oko 200 svinja u tim mestima. Ubrzo je afrička kuga svinja zabeležena i u mestu Srpski Itebej u opštini Žitište u Vojvodini. Sve to se odrazilo i na izvoz svinjetine u zemlje regiona kada su neke države obustavile uvoz tog mesa iz Srbije. Krajem prošle godine utvrđeno je da ove bolesti u našoj zemlji više nema. Međutim, 13. januara ponovo je registrovana u okolini Pirota i Bora. Bolest nije zoonoza, jer se ne prenosi na ljude, ali posledice mogu biti velike u ekonomskom smislu i u pogledu svinjskog fonda.


Tagovi

Afrička kuga svinja Nebojša Kostić Saša Marković Ivan Radović Pirot Eutanazija svinja


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.