Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodne karakteristike
  • 02.12.2022. 12:00

Oplemenjivanje ovaca - za više jagnjetine i kvalitetniju vunu

Oplemenjivanjem su od primitivnih rasa nastale visokoproduktivne. A, svaki farmer kroz tehnološke procese na farmi svesno ili nesvesno utiče na genetiku stada.

Foto: Ranka Vojnović
  • 177
  • 26
  • 0

Oplemenjivanje ovaca ukratko se definiše kao poboljšanje proizvodnih karakteristika, od količine i sastava mleka, mesa, vune, broja potomaka pa do selekcije na oblik vimena. Ono se treba sprovoditi sistemski i organizovano uz kontrolu stručnih i nadležnih službi, navodi iz Odeljenja za animalnu proizvodnju i tehnologije i uzgojno - selekcijski rad u stočarstvu Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) mag.ing.agr. Toni Mikulić.

Kako je istakao u svom predavanju na nedavno održanoj radionici FAZ-a, oplemenjivanjem su od primitivnih rasa nastale visokoproduktivne. A, svaki farmer kroz tehnološke procese na farmi svesno ili nesvesno utiče na genetiku svoga stada. On napominje da se u većini razvijenih zemalja ovaj posao radi sistemski, uz unapred određene uzgojne ciljeve za pojedine rase ili grane stočarstva.

"Kod nas oplemenjivanje još uvek nije sistemski organizovano, svedeno je na par farmera koji individualno pokušavaju s visokoproduktivnim rasama značajnije poboljšati svoje stado", kaže Mikulić i dodaje da se ono može raditi unutar iste i ukrštanjem visokoproduktivnih s rasama koje želimo oplemeniti. Za značajnije poboljšanje proizvodnih karakteristika ovaca koriste se visokoproduktivne rase. 

Oplemenjivanje se sprovodi u više smerova

Za sistemsko oplemenjivanje, postoje uslovi koje moramo zadovoljiti, a to su: 

  • Brojno stanje ovaca
  • Rasne karakteristike
  • Uzgojni ciljevi
  • Matična populacija
  • Matično knjigovodstvo
  • Metode i programi

Pod brojnim stanjem, pojašnjava ovaj stručnjak, podrazumevamo tačan broj ovaca koje imamo na određenom području (država/entitet), odnos muških i ženskih grla, broj jagnjadi po ovci,itd. Zatim je bitan rasni sastav na tom području, odnosno karakteristike koje želimo oplemeniti. 

"Kako bi se krenulo s oplemenjivanjem i težilo uzgojnom cilju kao osnovu moramo imati matičnu populaciju, odnosno grla koja već pratimo kroz par generacija, vodimo matičnu evidenciju o njima, odnosno znamo njihove prednosti i mane ako postoje", kaže Mikulić, dodavši da se zatim ide kroz određenu metodu ili program u oplemenjivanje. 

Uglavnom se u svetu koristi korisno ili industrijsko ukrštanje, odnosno heterozis (bujnost i ekspresija kvalitetnih gena) F1 generacije. Ali, sprovodi se u više smerova:

  • Oplemenjivanje u cilju povećanja plodnosti
  • Oplemenjivanje u cilju povećanja proizvodnje mesa
  • Oplemenjivanje u cilju povećanja proizvodnje mleka
  • Oplemenjivanje u cilju povećanja proizvodnje vune

Poboljšanje željenih svojstava

U nedostatku sistemske podrške državnog ili lokalnog nivoa, prema rečima ovog stručnjaka, naši proizvođači se odlučuju na oplemenjivanje sopstvenog stada. Sredinom 50-tih godina 20. veka bilo je pokušaja oplemenjivanja pramenke s visokoproduktivnom francuskom merino arl rasom, a kasnije i nemačkom merino-landschaf rasom (virtemberška ovca). 

"Kod uzgajivača nije bilo preteranog interesa pa se odustalo. Svaki proizvođač svesno ili nesvesno utiče na genetsku osnovu stada ostavljanjem proizvodno i zdravstveno boljih jedinki u uzgoju. To se kod nas uglavnom radi unutar iste rase, u našem slučaju pramenke", dodaje uz napomenu da uzgajivači ne vode matične evidencije svog stada, pa rezultati široj javnosti nisu poznati. 

Neke ovce su specijalizovane za visoku proizvodnju mesa (Foto: Željka Rački-Kristić)

Međutim, kako bi imali neka značajnija poboljšanja željenih proizvodnih svojstava potrebno je ukrštanje s visokoproduktivnim rasama uglavnom iz uvoza. Kod nas je, kako kaže, taj "trend" prisutan samo na pojedinim farmama, gde se sami uzgajivači odlučuju za rasu koju uvoze i kreću s poboljšanjem određenih karakteristika svoga stada. Rase koje se uglavnom koriste u predhodnih 20-tak godina kod nas su Lacon, Avasi, Istočnofriziska, Virtemberška, Romanovska, Teksel. 

"Kod oplemenjivanja u cilju povećanja plodnosti bitna svojstva na koja treba da se fokusiramo su broj dobivenih potomaka po ovci, te mase i prirasti jagnjadi. Programiranim radom su stvorene visokoplodne rase ovaca, kao što su romanovska i finska ovca, gde se ispoljio genetski potencijal za plodnost pa je došlo do većeg broja jagnjadi po grlu i jagnjenju", kaže Mikulić, pojašnjavajući da je većina savremenih rasa ovaca plodna tokom cele godine, a kod nekih se još zadržala monoestričnost. 

Kada i kako pomoći ovci kod jagnjenja?

Iako je polna sezonalnost različita, različita je i stopa ovulacije kod pojedinih populacija ovaca i kreće se od na primer 1,2 kod merino rase, do 5,3 kod kembridž ovce. U svetu je selekcijom na veću plodnost stvorena burul rasa (boorola) u Australiji koja je vrlo plodna (250 odsto). Slična istraživanja sprovođena su u Engleskoj gde je takođe stvorena ovca visoke plodnosti (kembridž). U njenom nastajanju kao mužjaci korišćeni su ovnovi iz legala koji su rođeni kao trojke. Tako stada kembridž ovce imaju plodnost 300 odsto

"Takođe, kada radimo selekciju na visoku plodnost, pažnju treba posvetiti na određena poboljšanja koja se mogu ostvariti i odabirom ovaca posle prvog jagnjenja, s obzirom na to da je utvrđeno da ovce koje pri prvom jagnjenju imaju veću plodnost, zadržavaju je i u daljem produkcijskom životu", kaže naš sagovornik.

Više mesa

Kada je reč o oplemenjivanju u cilju povećanja mesa, ona je različita zavisno od rase. Neke su specijalizovane za visoku proizvodnju, dok je kod drugih ekspresija gena izražena za prirast, konverziju hrane, kvalitet mišićnog tkiva potisnuta u drugi plan.

"Najviše se koristi kombinacija genetskih i ekonomskih parametara. Selekcijom na mesnatost su dobivene mesne rase - engleske tovne, te il de france i teksel", dodaje ovaj inženjer agronomije.

Osnovni pokazatelji mesnatosti za predviđanje i utvrđivanje proizvodnje su: ranozrelost, konstitucija, spoljašnjost, masa tela, konverzija hrane, prinos i kvalitet mesa. Uglavnom su to, pojašnjava, ukrštanja s autohtonim ovcama i uvezenim mesnatim rasama s namerom popravljanja konformacije trupa i mesnatosti kod potomaka. 

Proizvodnja mleka

Oplemenjivanja u cilju povećanja proizvodnje mleka ima veliki značaj s obzirom na važnost mleka, a posebno sira u prehrani stanovništva, kao i zbog relativno malog broja mlečnih rasa ovaca u svetu. U ovom slučaju, može se sprovoditi u nekoliko smerova, a to su količinu i sastav mleka, kao i selekcija na oblik vimena. 

Dajući primere, kaže kako je ukrštanjem u Izraelu sa avasijem postignut napredak za 1,10 jagnje i oko 70 kg mleka u laktaciji. Dobivena je sintetska populacija ovaca - ASSAF, visoke mlečnosti. Slična ukrštanja sprovode se i u Grčkoj: lokalna ovca art i istočno frzijska ovca - sintetska linija Frisarta. U Bugarskoj su ukrštanjem s plavenskom crnoglavom dobijeni dobri rezultati - povećanje mleka za oko 70 litara u laktaciji, a u trostrukim ukrštanjem (istočno frizijska x hios x avasi) povećana je mlečnost za 0,2 litre po danu.

Ukrštanja u Francuskoj imaju za cilj da iskoriste mlečnost i plodnost istočnofrizijske ovce, dobre osobine muznosti sardinijske ovce, kao i pozitivne osobine u pogledu mlečnosti, konstitucije i mesnatosti lakon ovce. Takođe se dosta radilo i na selekciji vimena kako bi se lokalne rase prilagodile mašinskoj muži. 

Vuna veći problem, nego korist

Oplemenjivanje u cilju povećanja proizvodnje vune našim uzgajivačima nije zanimljivo. Na prinos i kvalitet vune utiče veliki broj faktora: rasa, pol, uzrast i veličina životinje, dužina, gustoća i finoća vlakna, hranidba i drugo. Genetski faktori takođe imaju značajan uticaj na njene osobine, osim mehaničkih nečistoća i vlažnosti. To nam govori o mogućnosti kreiranja genotipova za veću proizvodnju vune željenog kvaliteta. Niz drugih faktora uslovljavaju ova svojstva (praktični, ekonomski, biološki). 

"Kod nas je vuna nažalost veći problem proizvođačima nego što donosi neku korist. U nedostatku otkupa proizvođači su primorani paliti je", kaže Mikulić.

U svetu je dosta rađeno na ovom svojstvu. Prema IWS (Međunarodna organizacija za vunu) cena vune zavisi od njene finoće (75 odsto), jačini vlakna (10 odsto), mehaničkim nečistoćama (četiri odsto), dužini vlakna (četiri odsto) i valovitosti i boji (oko dva odsto). U Australiji postoji i program "Vulplan" - uz oplemenjivanje povećati i ekonomski profit uzgajivača. 

"U Rusiji se ukrštaju stavropoljski i kavkaski merino s australskim merino ovnovima, a poboljšana su uočena u povećanju mase opranog runa za 0,2 do 0,4 kg, randmana vune za tri do sedam odsto i visine pramena za 0,5 do 1,0 centimetar, te je uočena ujednačenost finoće vunskih vlakana, povećanje sadržaja masnog znoja i sjaja", pojašnjava ovaj stručnjak.

Ovčarska proizvodnja je najmanje napredovala (Foto: Julijana Kuzmić)

Napominje i kako svako oplemenjivanje mora obezbediti:

  • ranozrelost, tj. da se prva oplodnja može obaviti u dobi od šest do sedam meseci;
  • poliestričnost - plodnost treba biti iznad 200 odsto;
  • obezbediti visoku stopu preživljavanja jagnjadi;
  • dnevni prirasti jagnjadi treba da budu iznad 450 grama;
  • prinos vune od 4,5 do 5,5 kg s ujednačenom kvalitetom;
  • preko 200 litara mleka u laktaciji.

Povezana stočna vrsta

Ovčarstvo

Ovčarstvo

Ovčarstvo je grana stočarstva koja je izrazito rasprostranjena pa se stoga ovce mogu naći na svim kontinentima osim Antartika. Važnost ovčarstva varira od zemlje do zemlje. Ovce... Više [+]

Tagovi

Oplemenjivanje ovaca Ovčarstvo Plodnost ovaca Toni Mikulić Federalni agromediteranski zavod Ovčje mleko Jagnjetina


Autorka

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.