Najveća farma pasmine salers u BiH - temelj za konkurentnu ekstenzivnu proizvodnju

Mate Omazić, 36-godišnji Zagrepčanin, na svojoj djedovini, u selu Podhum kod Livna, odlučio je podići svojevrsnu modernu farmu. Zajedno sa prijateljem Thomasom, Amerikancem hrvatskih korijena osnovao je "FARMA PODHUM doo", revitalizirao zapuštene pašnjake oko Livna i prvi u Bosni i Hercegovini uvezao goveda pasmine salers. Iako je završio univerzitetsko obrazovanje u rodnom gradu te stekao zvanje diplomiranog inžinjera elektrotehnike, a potom i sveučilišnog specijaliste poslovnog upravljanja (MBA), život ga je odveo u potpuno drugom smjeru.

"Dolazio sam u Podhum svako ljeto. Uvijek me oduševljavala priroda u ovome kraju. Godine 2016. nešto se u meni prelomilo, kupio sam tridesetak krava i istovario ih na livadu. Nismo imali ništa od infrastrukture. Krenuli smo od nule", započinje svoju priču Mate.

Dodaje da nije imao nikakvog prethodnog znanja o stočarstvu. Savjete je tražio od starijih ljudi u selu i stručnjaka diljem svijeta. Mnogo korisnih informacija pronašao je na internetu, kao i u stručnoj literaturi. Od velike koristi su mu bile i posjete međunarodnim sajmovima, gdje je mogao razmjenjivati iskustva sa farmerima iz cijelog svijeta.

Prvi u BiH uvezli pasminu salers

Farma Podhum bavi se uzgojem goveda čistokrvne mesne pasmine salers. Na imanju se trenutno nalazi 120 grla, s tim što je 60-ak krava steono, što znaži da će broj za par mjeseci skočiti na 180. Uzgoj je prvenstveno namjenjen za klanje, tov te za daljnji rasplod. Prvi su u Bosni i Hercegovini koji su dobili halal certifikat za uzgoj goveda, kao i onaj organski po EU standardima za animalnu i biljnu proizvodnju.

"Pasminu salers odabrali smo jer smo nakon gotovo dvije godine analize došli do zaključka da sa njom možemo uspjeti. Prvi smo ih ovjde uvezli. Nakon pet godina mogu reći da nismo pogriješili", priča Omazić za Agroklub, naglašavajući pri tom kako ne postoji loša niti najbolja pasmina, ali nije svaka pogodna za svako područje. Treba dobro uskladiti resurse i ciljeve i učiti svaki dan. Kako kaže, poljoprivreda je konstantan proces učenja i prilagodbe.

Salers je otporan i robustan, stoljećima selekcioniran na uzgoj temeljen na ispaši (eng. forage breed). Imaju iznimno puno mlijeka za mesnu pasminu zbog čega othrane zdravo i jako tele. Krave imaju izražen majčinski instinkt, što u kombinaciji s velikim rogovima daje odličnu zaštitu od vukova i ostalih predatora.

To je izuzetno bitno u ekstenzivnom uzgoju u brdsko - planinskom području. Od svih rasa na svijetu, ove krave imaju najširu zdjelicu što rezultira lakim teljenjima. Na njihovoj farmi same se tele na pašnjacima i do sada niti jednom nisu trebali veterinarsku asistenciju. To ima veliki utjecaj na smanjenje operativnih troškova. Također, meso im je odlične kvalitete. Kupci kojima su ga već prodavali, a naročito restorani, žele konstantnu isporuku jer im se ono organsko sa Farme Podhum pokazalo kao najbolje na tržištu. Trenutno nemaju kapaciteta za konstantnu isporuku mesa, ali idu prema tome.

Životinje na otvorenom 365 dana u godini

Ono što je zanimljivo za ovo gazdinstvo je to da uopšte nemaju puno opreme karakteristične za bavljenje stočarstvom. Nemaju ni štalu. Krave borave na otvorenom svih 365 dana u godini. Imaju tek jedan traktor star 30 godina i nekoliko priključaka, no sa ponosom kažu, da sve što imaju su pomno isplanirali i realizovali. Njihov trenutni fokus je unaprjeđenje genetike i održivo korištenje prirodnih resursa. U zakupu imaju oko 1.000 hektara planinskih pašnjaka, koji su jako zapušteni. Poseban naglasak stavljaju na održivu revitalizaciju tih površina i ponovnu uspostavu poljoprivredne proizvodnje na istima. 

Goveda ljeti borave u Livanjskom polju, a zimi su u planini jer je ocjedito. Nema blata ni magle, ima manje vlage i mnogo zaklona od vjetra. Sva teljenja su u zimskom razdoblju jer tada je zbog niske temperature manje bakterija, virusa i insekata. U protekle dvije godine steonost krava na farmi bila je preko 90 odsto, a smrtnost teladi ispod pet, što je izuzetan rezultat kada je u pitanju ekstenzivni uzgoj u sistemu krava-tele.

Održivo upravljanje pašnjacima

Godine 2019. aplicirali su za sufinanciranje projekta kroz program EU4business, na konkursu kojeg je provodio UNDP u Bosni i Hercegovini, te su uz pomoć europskih sredstava završili ga krajem 2020. U sklopu toga, realizirali su cijeli niz sistema koji imaju za cilj povećanje efikasnosti poslovanja i održivog upravljanja prirodnim resursima, kao i poboljšanje brige za životinje.

Na ovaj način ostvaren je i automatizirani vodoopskrbni sistem kojim se distribuira voda po pašnjacima i isporučuje putem pašnjačkih termopojilica. Također, u sklopu projekta napravljen je jedinstveni koral za upravljanje govedima koji se koristi za odvajanje, sortiranje, grupiranje, cijepljenje, vađenje krvi, vaganje te provođenje svih ostalih veterinarskih i uzgojnih aktivnosti. Cijela farma pokrivena je SIGFOX IoT signalom, a putem aplikacije na mobilnom uređaju može se pratiti GPS lokacija i temperatura svakog goveda. Uz pomoć ovih uređaja prate kretanje svakog grla te pokušavaju naučiti što više o ponašanju životinja u ovisnosti o raznim faktorima kao što su vjetar, temperatura, hrana, teljenje i slično.

"Vodimo detaljne evidencije o raznim parametrima vezanima za uzgoj. Kod nas postoji sustav električnih ograda ukupne duljine od preko 30 kilometara. One omeđuju sektore pašnjaka. Konstantno rotiramo stada iz pašnjaka u pašnjak kako ne bi bilo blata, te da ne bi bio previše eksploatiran", kaže naš sagovornik, ističući kako je održivo upravljanje jedan od prioriteta. Veoma im je važno da se ne uništava pretjeranom ispašom, te da se očuva prirodna bioraznolikost.

Goveda su podijeljena u grupama u ovisnosti o dobi, kategoriji, genetskom srodstvu i slično. Trenutno ih je šest grupa, a svaka je u zasebnom sektoru, odnosno pašnjaku.

Kategorije su: male junice, velike junice, mali rasplodni bikovi, odrasli rasplodni bikovi, krave pred teljenje i krave s teladima. Bikovi se kontrolirano puštaju s kravama i junicama s kojima nisu u srodstvu u zadnjih pet generacija.

Korištenje obnovljivih izvora energije

Na lokaciji imanja nema javne elektroenergetske mreže pa su postavljena dva otočna fotonaponska sistema za proizvodnju električne energije, koja je dobivena pretvorbom od energije sunca i koristi se za pokretanje svih trošila na farmi, uključujući i sistem za opskrbu pašnjaka vodom kao i sistem električnih ograda.

Jako je teško biti profitabilan i konkurirati uvoznim proizvodima koji dolaze iz zemalja gdje su poticaji u toj istoj proizvodnji deset ili 20 puta veći nego u BIH, ali konstatnim ulaganjem u poboljšanje genetike i efikasnosti uzgoja, te oslanjajući se na prirodne resurse, na Farmi Podhum uspijevaju uzgojiti grla koja će moći ostvariti konkurentsku poziciju u u surovim uvjetima, kakav je hercegovački krš.

Diverzifikacija poslovanja u IT, agroturizam i savjetovanje

 "Priroda u Livnu je prekrasna. Sav razvoj farme planiramo tako da što više očuvamo bioraznolikost. Gotovo svatko tko dođe ovjde bude oduševljen načinom uzgoja. Jako je teško u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji biti profitabilan. Iz tog razloga, a kako bismo mogli financirati budući razvoj i investicije, planiramo diverzifikaciju poslovanja u druga područja", dodaje ovaj zaljubljenik u prirodu.

Na ovaj način, ostvarili bi se dodatni prihodi te smanjili rizik i izloženost jer svi znamo da je poljoprivreda tvornica na otvorenom. Smjerovi poslovanja o kojima razmišljaju su IT, turizam i poslovno savjetovanje. U domeni IT-ija planiraju razviti određene software za upravljanje stadom i uzgojem. Što se tiče turizma, tu žele razviti ponudu s naglaskom na ljepote livanjskog kraja i domaće prehrambene eko proizvode dok u području poslovnog savjetovanja razmišljaju o konzaltingu po pitanju uzgoja goveda, vođenju investicija u poljoprivredi, te pisanju i provedbi EU projekata.

Maštaju da jednog dana otvore vlastitu mesnicu i restoran, gdje bi služili isključivo organski uzgojeno meso sa svoje farme. Tako bi ostvarili zatvoreni proces od pašnjaka do stola, odnosno potpunu vertikalnu integraciju poslovanja.

"S IT tvrtkom Isaac Code iz Sarajeva sudjelujemo na projektu kojem je za cilj razviti software za prepoznavanje goveda (eng. face recognition) baziran na umjetnoj inteligenciji, a koji će biti integriran s cijelim nizom sustava korištenih na nekoj farmi (evidencije, vaganje, mliječnost, ponašanje itd.) Uspijemo li, ovo će imati veliki utjecaj na sektor mesnog i mliječnog stočarstva, ali i na druge industrije poput osiguranja".

Član svjetske salers organizacije

Farma Podhum osnivač je i udruge uzgajivača koja je član svjetske salers organizacije (International Salers Federation - ISF), a Thomas kao predstavnik uzgajivača iz naše zemlje trenutno obnaša dužnost njenog predsjednika.

"Kroz navedenu organizaciju surađujemo s najboljim svjetskim uzgajivačima iz Francuske, Engleske, Amerike, Meksika, Španjolske, Australije. Na taj način skupljamo vrijedna znanja o ovom uzgoju. Posebno su nam korisne informacije iz područja koja su slična hercegovačkom kršu - a to su prije svega Španjolska i Meksiko"- pojašnjava ovaj inovativni poljoprivrednik.

Genetski centar za ovu pasminu u našoj zemlji

Prema njegovim riječima, na vlastitom primjeru su dokazali da pasmina salers može biti temelj za konkurentu ekstenzivnu proizvodnju. Konstantno ulažu u genetiku i posebno brinu o provođenju uzgojno - selekcijskog procesa kako bi iz generacije u generaciju imali bolja grla. Obzirom na trenutnu strukturu kupaca i proizvoda koje nude, većina prodaje ostvaruje se od rasplodnih grla pa mogu slobodno reći da su postali svojevrsni genetski centar za salerse u našoj zemlji.

Za kupce iz BIH i Hrvatske, Mate i njegov tim su organizirali cjelokupan proces uvoza rasplodnih grla iz Francuske od najboljih uzgajivača ove pasmine, a taj proces uključuje savjetovanje, odabir i selekciju grla, analizu resursa i kapaciteta kupca, transport, uvoz, karantenu te kompletnu dokumentaciju. Do sada su isporučili nekoliko stotina grla svojim kupcima, a nadaju se i povećanoj potražnji na našim prostorima. Od rasplodnih jedinki kupljenih sa njihove farme, do sada je formirano preko 20 novih matičnih stada u BiH, što smatraju i velikom odgovornošću.

"Naš sljedeći korak uvijek je isti, a to je konstantno ulaganje u unapređenje genetike, znanja i efikasnosti proizvodnje, poboljšanje radnih uvjeta, te očuvanje prirode i održivo upravljanje prirodnim resursima temeljenih na načelima organske i biodinamičke poljoprivrede. Naravno, najvažnije, cilj nam je da naši proizvodi, a to su rasplodna grla i meso, budu najbolji na tržištu u svakom pogledu", ističe Omazić.

Velika podrška okoline

Sam put stvaranja farme nije bio nimalo lagan, početna ulaganja i inicijalne kapitalne investicije u matično stado i infrastrukturu finansirali su samostalno, ali napominje da mu je moralna podrška okoline i mještana bila od velike pomoći.

"Velika podrška u razvoju poslovanja bili su nam (i jesu) mještani sela Podhum i okolnih mjesta, općina Livno i županijsko ministarstvo poljoprivrede. Ovim putem im zahvaljujem na svoj pomoći i razumijevanju. Poljoprivreda je djelatnost koja je u doticaju sa raznim subjektima na nekom području, stoga osim sa spomenutim institucijama, surađujemo i s ekološkim udrugama, šumarijom, lovačkim udrugama, konjičkim klubom, turističkim agencijama, te naravno i s ostalim stočarima i poljoprivrednicima u ovom kraju. Svi mi činimo jedan ekosustav i hvala svima na potpori i razumijevanju", Mate ne propušta priliku da izrazi svoju zahvalnost.

Smatra da će za poljoprivredu Bosne i Hercegovine biti veoma teško da uhvati tehnološki korak za ostatkom kontinenta, odnosno tržišta. Trebat će nam velika ulaganja te najsposobniji pojedinci i najveći stručnjaci na ključnim pozicijama. Bit će neophodni veliki rezovi i transformacije cjelokupnog sistema.

Tu prije svega misli na potpunu transformaciju zakona i pravilnika s ciljem jednostavnijeg bavljenja poljoprivredom i upotrebom neiskorištenih resursa, zatim opću digitalizaciju, liberalizaciju i slobodu tržišta, kao i slobodno kretanje roba i usluga izvan granica naše zemlje.