Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Spravljanje silaže
  • 26.07.2021. 12:00

Miloš Savić: Svaku fazu pripreme silaže treba odraditi dobro pa nema problema sa kvarenjem

Miloš Savić, ratar i stočar iz Grbavice dugo godina priprema silažu. Kaže da početnici najčešće griješe prilikom ubiranja - ili ga odrade previše rano ili previše kasno.

Foto: Depositphotos/ikurucan
  • 1.930
  • 366
  • 0

Priprema kukuruzne silaže je vrlo važna čak i presudna za profitabilnost farme mliječnih goveda i tovnih junadi, zato je bitno pripremiti je kvalitetno.

Miloš Savić, stočar i ratar iz Grbavice kod Brčkog svake godine priprema ovo krmivo. Oko 230 duluma mu je pod ratarskim kulturama, a posjeduje i farmu bikova. Vođen dugogodišnjim iskustvom svjestan je prednosti njezinog dodavanja u ishrani tovnih junadi i bikova.

"Ranije sam dodavao inokulante, ali u posljednje vrjeme ne. Dugo godina pripremam silažu i svaku fazu sam dobro upoznao i ako je odradim kako treba, nemam problema sa kvarenjem", otkriva nam Savić dodavši da ono u čemu početnici najčešće griješe jeste ne ubiranje na vrijeme.

Kako napraviti kvalitetnu silažu od kukuruza koji je pretrpio ozbiljan toplinski stres?

"Ili odrade previše rano ili previše kasno, a suv list je potrebno kvasiti. Greška je i prekratko gaženje i sabijanje silo mase i na kraju zakašnjelo pakovanje te zatvaranje silo jame", upozorava ovaj iskusni ratar koji, kako kaže, ne posjeduje betonsku silo jamu, već improvizuje na zemljištu. "Pri samom zatvaranju mase krajeve pokrijem zemljom, a na taj način silažu još dodatno konzerviram, tako da nemam gubitaka i kvarenja u toku godine", rekao je za naš portal Savić.

Priprema super silaže

Srđan Kuzmanović obrađuje oko 300 duluma zemljišta i posjeduje farmu svinja. Imao je iskustvo sa pravljenjem tzv. super silaže koja podrazumjeva ubiranje kukuruza sa 25 posto vlage, pri čemu se melje samo zrno kukuruza posebnim čekićarem. Tako pripremljena masa se stavlja u tamne PVC vreće (crne, plave) od 50 kg i dobro sabija da se što više istjera vazduh, kako bi se izbjeglo kvarenje.

Prvo suša, a onda oluja naštetila je ovogodišnjem kukuruzu (Foto: M.C.Celić)

Fermentacija traje od 30 do 40 dana nakon čega se može davati svinjama. U vreću od 50 kg stane 40 kg silaže. “Ovakvu smo pripremu prinuđeni praviti kad u jesen kukuruz moramo obrati sa nešto više vlage, a nemamo mogućnost sušenja. Inače je posao zahtjevan, iziskuje vrijeme i stvara dodatne troškove prilikom mljevenja zrna. Rijetko to radimo, samo kad smo baš primorani", naveo je Kuzmanović.

Preduvjeti za kvalitetu

Svjedoci smo veoma neuravnoteženih vremenskih prilika ili bolje reći neprilika za poljoprivrednog proizvođača ove sezone. Sjetva kukuruza se nije mogla obaviti u optimalnom roku, tako da će i priprema silaže biti odložena i otežana, složit će se mnogi. 

Faktori koji utiču na efikasnost siliranja i kvalitet ove vrste krmiva su vrsta usjeva, njegova zrelost pri košenju, vremenske prilike, vrsta objekta gdje se ona čuva (silo objekat), brzina punjenja, visina košenja i dužina sječke, jačina sabijanja mase, način zatvaranja (izuzimanja), upotreba dodataka (inokulanata), dobro obučeni radnici, vremenska usklađenost svih faza siliranja (transport, pakovanje i ostalo), vrsta folije te zatvaranje silosa. 

Improvizirana silo jama Miloša Savića (Foto: Miloš Savić)

Siliranje kukuruza se vrši u fazi voštane zrelosti zrna. Najbolje vrijeme za siliranje je kada se mliječna linija na zrnu kukuruza nalazi na 1/3 do 1/2 od vrha zrna, tada cijela biljka ima ukupno između 30 do 40 posto suve materije, u toj fazi je najpovoljniji udio klipa u masi cijele biljke i kreće se do 40 posto.

Važnost inokulanata 

Sama silaža je proizvod koji nastaje u postupku konzervisanja stočne hrane metodom siliranja putem prirodne mikroflore ili dodatih inokuliranih, odabarnih sojeva bakterija milječno – kiselinskog vrenja. S obzirom da su mliječno – kiselinske bakterije prisutne u malom broju u lišću i da šećere fermentišu po heterofermentativnom tipu, tok vrenja je nekontrolisan, a silaža obično nije zadovoljavajućeg kvaliteta, nema lijep ukus niti miris i životinje je nerado konzumiraju.

Iz tog razloga se preporučuje korišćenje inokulanata, odnosno, specijalnih dodataka na bazi mliječnih bakterija, jer se u startu postiže njihova visoka brojnost.

Ranije su inokulanti bili mnogo skuplji i time slabo pristupačni za poljoprivrednog proizvođača. Danas su povoljniji i više se koriste pri spravljanju ove vrste hrane. Njihovo je korišćenje u praksi trenutno široko rasprostranjeno, što ranije nije bio slučaj. Njihovom primjenom se pokazalo značajno smanjenje gubitka suve materije. Također, osiguravaju mnogo efikasniji proces fermentacije te povećavaju hranjivu vrijednost. Na taj način povećava se produkcija mlijeka za oko 60 do 80 l/t silaže.

Presudna jeza profitabilnost farme mliječnih goveda i tovnih junadi (Foto: M.C.Celić)

Na tržištu postoje razne ponude inokulanata, ali njihova cijena nije primamljiva pa ih stočari često izbjegavaju. Njihovom se upotrebom postiže značajno povećanje u očuvanju suve materije, snižena ph vrijednost u toku fermentacije i nakom izlaganja aerobnim uslovima, smanjeno kvarenje i zagrijavanje silaže, manje azota u obliku amonijaka – smanjeno ocjeđivanje te povećanje svarljivosti obroka. 

Pri spravljanju se mogu dodati preparati koji sprečavaju razvoj mikotoksina. dobro čuvaju masu od  kvarljivosti, sakupljaju plijesni i nepoželjne bakterije.

Sabijanje i pakovanje

Sabijanje je od velike važnosti za brzo oduzimanje kiseonika iz silažne mase i započinjanja anaerobne faze čime se sprečava rast i djelovanje mikroorganizama (kvasci, pljesni, buđ i truležne bakterije) koje loše utiču na kvalitet i proizvodnju kao i zdravlje životinja. Stepen izuzimanja kiseonika iz nje zavisiće od gustine njezina sabijanja. 

Gustina pakovanja zavisi od same težine traktora kojim se ona gazi, sabija, a takođe i od vremena utrošenog za sabijanje. Stepen sabijanja ima direktan uticaj na gubitak suve materije tokom fermentacije i nakon otvaranja silaže. Dakle, što je ona sabijenija, više kiseonika istisnuto iz nje, to su manji gubitci suve materije i nakon otvaranja pri njenoj upotrebi.

Treba napomenuti da su gubici ogromni, čak oko 15 posto, ako nije zatvorena kako treba.


Tagovi

Kukuruzna silaža Miloš Savić Srđan Kuzmanović Ishrana goveda Ubiranje Inokulanti Priprema Siliranje Silo jama


Autorica

Danijela Plavšić

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u oblasti agrobiznisa. U stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima proistekla je borba za bolji položaj istih i za borbu agrara uopšte. Iz tog razloga bavi se i agrarnom politikom.


Partner

Agroklub d.o.o. BiH

Halilovići 10, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
e-mail: info@agroklub.ba web: https://www.agroklub.ba

Izdvojeni tekstovi

KLUB

U nekim hladnijim krajevima BiH se još sije krompir...