Koje pripreme izvršiti pred proljetnu pašu - za zdraviju stoku i kvalitetnije mlijeko?

Ispaša je najjeftinija visoko kvalitetna hrana za preživare, te ona na pašnjacima ima povoljan uticaj na organizam životinja, a potrošač dobiva najkvalitetnije meso, mlijeko i njihove prerađevine. Danas, u visokoj proizvodnji mlijeka ispaša igra manju ulogu nego u prošlosti i ekstenzivnoj proizvodnji. Međutim, i dalje je važna na brojnim mliječnim farmama gdje čini veći udjel u obroku rasplodnog pomlatka i zasušenih krava.

Stručni savjetnici u Federalnom zavodu za poljoprivredu mr. sc. Sabahudin Tahmaz i dipl. ing. polj. Mirza Tatarović za Agroklub navode kako su prednosti ispaše to što je pogodna je za nelakirajuće životinje koje ne idu na mužu, te da se za pašu koristi tlo nepodobno (strma tla) za mehanizirano spremanje krme i zahtjeva malo mehanizacije i rada.

"Glavna mana je neravnomjeran rast tokom godine dok krave trebaju relativno ujednačenu količine hranjivih tvari. Potom, što se ona sastoji od brojnih vrsta biljaka u različitim stadijima rasta i različitog sadržaja nepoželjnih tvari što sve zajedno dovodi do selektivne ispaše", ističu.

Naime, krave pasu jedna blizu druge i to površine sa palatabilnim vrstama, a ostavljaju one na kojima se nalaze za njih manje ukusne biljke. Rezultat je da se previše pasu površine s mladim hranjivim biljkama pa se one ne mogu raširiti i nestaju, a s druge strane nepoželjne i manje hranjive vrste se šire pa se smanjuje hranjivost pašnjaka. Ovaj problem, dodaju, u velikoj mjeri se smanjuje bliskom ispašom (veći broj grla po površini), košnjom neispašenih površina, međutim, ta krma nije iskoristiva. Proizvodnja mlijeka na ispaši ovisi o količini koja kravi stoji na raspolaganju i njene hranjivosti. Za visoku proizvodnju mlijeka krave trebaju pojesti 40-45 kg ispaše dnevno.

Priprema pašnjaka

Priprema pašnjaka, kako pojašnjavaju ovi stručnjaci, počinje u kasnu jesen, nakon ispaše, trave na pašnjaku ne smiju ostati visoke, najviše 5 – 6 cm, jer može doći do truljenja (žutenja) ispod snježnog pokrivača. Te trave će u proljeće znatno kasnije početi s rastom i oporavkom. Zbog toga je potrebno pašnjake u jesen, nakon ispaše, kositi na željenu visinu.

"Ukoliko na pašnjaku postoje neke drvenaste korovske biljke potrebno je izvršiti malčiranje istih. U proljetnom periodu prije kretanja vegetacije preporučuje se plitko drljanje pašnjaka radi stimulacije bokorenja, ravnanja krtičnjaka, kao i same aeracije zemljišta, a ako je to potrebno vršiti podsijavanje određenih dijelova pašnjaka", ističu oni.

Također, treba razbacati hrpe kravlje balege, jer u proljeće, kad trave počnu rasti na tim će mjestima biti znatno bujnije (gnojidba) i tamnozelene boje. Goveda će ih izbjegavati zbog intenzivnog mirisa, bez obzira na lijepi i bujni izgled. Može se desiti i da se pojave širokolisni korovi.

Preporuka je, kako savjetuju, da se pašnjaci na jesen nakon završene ispaše đubre sa zrelim stajskim đubrivom ili kompleksnim mineralnim đubrivima sa smanjenim sadržajem azota (N), a povećanim sadržajem fosfora (P) i kalija (K), koje se pravilno raspoređuje na cijeloj površini pašnjaka. Također, đubrenje se može vršiti i u ranom proljetnom periodu.

Kako pripremiti životinje?

Priprema životinja za proljetnu ishranu zavisi od toga kakav je obrok bio na kraju zimskog perioda, odnosno da li su životinje hranjene sočnom (silaža, repa) ili suhom hranom (sijeno, koncentrat). Prelaz sa suhe na zelenu hranu treba otpočeti miješanjem nakošene zelene hrane sa sijenom ili slamom. Kravama se prije izlaska na mladu pašu u štali daje sijeno ili druga gruba krma koja sprječava prežderavanje krava i posljedično probavne poremećaje (acidoze) krava.

"Prvih 4-5 dana životinje se drže kratko vrijeme na pašnjaku, zbog toga što su mlade biljke veoma sočne i životinje ih halapljivo jedu. Ako prelaz sa suhe na ishranu zelenom hranom nije adekvatno proveden, dolazi do poremećaja u varenju hrane, što može u konačnici dovesti do pojave naduna. Svaki takav poremećaj smanjuje količinu i masnoću mlijeka, a ako duže potraje, smanjiće i tjelesnu masu životinje", kažu savjetnici ovog zavoda.

Zato je, naglašavaju, potrebno pažljivo i pravilno izvršiti prelaz postepenim povećanjem količine zelene hrane. Prednost obroka sa zelenom hranom je što omogućava povoljno iskorištavanje hranljivih sastojaka i ekonomičnu proizvodnju mlijeka i mesa.

Izbor trave

Pašnjaci se općenito dijele na nizinske (0-600 m n.v.), srednje visoke (600-1000 m n.v.)  i planinske (više od 1000 m n.v.). Posebnu pažnju treba posvetiti izboru trave i pašnjaka za ispašu krava, te prisutnost vode i udaljenosti od farme. Za krave udaljenost od farme ne bi smjela biti veća od 2-3 km, zbog umaranja životinje. Vodu krave trebaju redovno piti 2-3 puta dnevno, a ljeti i do pet puta.

Pašnjaci i brst su obično osnovni i najekonomičniji izvor hranjivih sastojaka za koze, a u nekim slučajevima pašnjaci i brst su sve što je kozama potrebno kako bi zadovoljile svoje potrebe za hranom. Koze su prirodno brstne životinje i imaju jedinstvenu sposobnost da odabiru biljke kada sadržavaju najviše hranjivih sastojaka. Za goveda se preporučuju nizijski pašnjaci, za ovce srednje visoki i planinski, a za koze srednje visoki pašnjaci i brst.

Pašnjaci se mogu iskorištavati na više načina, ali postoje dva osnovna načina i to: neplansko i plansko. Pri neplanskoj ispaši stoka u toku cijele pašne sezone slobodno pase po cijeloj površini. Loše strane ovog načina su u tome što stoka bira u prvom redu najkvalitetnije biljke, dok one slabije obilazi, čime one kvalitetne nestaju prepuštajući mesto korovskim vrstama.

Najbolji način, planskog iskorištavanja pašnjaka, je pregonska ispaša. Ovaj tip se sastoji u podjeli pašnjaka na više pregona, odnosno dijelova, ograđen raznim vrstama ograda, najčešće od žice s niskim naponom struje. Ispaša se vrši po određenom redoslijedu koji je planom utvrđen.

"Preporučuje se plansko iskorištavanje pašnjaka, jer se na ovaj način pospješuje regeneracija pašnjaka, bolji je kvalitet i prinos travne mase, te se sprečava zakorovljavanje pašnjaka. Stoka izvjesno vrijeme pase  na jednom dijelu pašnjaka, a kada ga popase, prelazi na drugi, a zatim na sljedeće pregone, da bi se nakon izvjesnog vremena ponovo vratila na prvi, na kome je do tada travni pokrivač dovoljno izrastao za ispašu", pojašnjavaju.

Dužina zadržavanja na pojedinim pregonima zavisi od dužine perioda vegetacije, vremena potrebnog za regeneraciju, broja grla po jedinici površine, faze laktacije, kao i broja pregona.

Koje biljke izbjegavati?

Pojedina krmiva različito djeluju na miris i okus mlijeka, a to zavisi o specifičnosti i raznim količinama mirisnih tvari, koje se u njima nalaze. Osim toga zavisi to i o uslovima, pod kojima se krma daje.

Mlijeko poprima izraziti miris i okus na krmu, ako krave u prije muže hranimo većim količinama leguminoza: lucerke, djeteline, graška, grahorice itd. Na konzumnu sposobnost mlijeka utiču i razne trave kao što su zelena raž, zob, divlji ječam i livadski lisičji repak.

To možemo spriječiti ako u obrok ne dajemo prevelike količine trava, a krave hranimo njima tek iza muže. Repe, koje pripadaju u porodici krstarica (postrna repa, kranjska repa, repica i gorušica) vrlo nepovoljno djeluju na miris i okus mlijeka. Sve ove biljke sadrže gorušično ulje u vezanom obliku, a kad se ono oslobodi, daje oštar miris i gorak oštar okus.

Ljudi i psi stresniji od dronova

Tahmaz i Tatarović navode kako roboti koji čuvaju stada na pašnjacima nisu novitet. U posljednje vrijeme, u mnogim krajevima svijeta ovo već postaje normalna pojava, a stočari su moderne tehnologije prilagodili vlastitim potrebama, tako da su roboti sve prisutniji u stočarstvu.

Godinama su stručnjaci iz oblasti robotike nastojali da razviju mašinu koja će da zamijeni pastire ili ovčarske pse.

"Dobit je višestruka, ako stočar posjeduje takvu modernu tehnologiju, većinu posla može da obavi iz vlastitog doma čime štedi vrijeme, energiju i novac. Ova tehnologija je toliko napredovala u zadnje vrijeme da danas farmeri mogu, nadgledati hiljade ovaca na ispaši pomoću dronova. Dronovi su opremljeni rotorima i kamerom, te poprilično brzo i lahko okupe stoku u stado", ističu oni.

Leteći pastir: Dronom utjeruje krave u štalu

Neki autori navode da se stoka brzo i pozitivno prilagođava na pokretanje stada dronom, bez obzira na brzinu drona.  Također, navode da ljudi i psi kod stoke mogu da izazovu stres, za razliku od robota koji stoku mogu učiniti daleko mirnijom. Farmeri u Australiji i Novom Zelandu koji već koriste dronove na farmama ovaca i goveda, ističu da su aparati iznenađujuće učinkoviti. Prilikom premještanja stoke koja se uglavnom suprotstavlja psima, dronovi prebacuju stoku brže i s manje stresa od pasa.

Stručnjaci širom svijeta nastoje da što više usavrše robote pastire koji bi pored čuvanja stoke, mogli i da prebroje i lociraju grla. Nabavka ovakvih "cyber pastira" je relativno prihvatljiva i za naše područje. Dronovi, smatraju oni, ipak neće u skorije vrijeme u potpunosti zamijeniti pastire i pse, jer se ne mogu koristiti po lošem vremenu, a potrebno je često i puniti bateriju.