Tovna rasa goveda odlikuje se visokim dnevnim prirastom, odličnom konverzijom hrane, visokim randmanom i jako kvalitetnim mesom. Plemenite rase goveda, tovnog tipa, gaje se u čistoj rasi radi proizvodnje podmlatka za remont stada dok kod ukrštanja tovnih rasa, sa mlečnim rasama, dobijamo podmladak sa izraženim hibridnim vigorom.
Uspešna proizvodnja goveđeg mesa na farmama zavisi u velikoj meri od genetskog potencijala i koncepta tehnologije tova. Genetski potencijal za intenzivnu proizvodnju su tovne rase goveda i njihovi melezi, kao i melezi (dvorasnih i trorasnih) mlečnih i tovnih rasa.
Tovna rasa goveda odlikuje se visokim dnevnim prirastom, odličnom konverzijom hrane, visokim randmanom i jako kvalitetnim mesom. Plemenite rase goveda, tovnog tipa, gaje se u čistoj rasi radi proizvodnje podmlatka za remont stada dok kod ukrštanja tovnih rasa, sa mlečnim rasama, dobijamo podmladak sa izraženim, hibridnim vigorom.
Ovim načinom formira se savremeni sistem proizvodnje mesa baziran na mlečnom i tovnom govedarstvu koji je u biološkom smislu veoma dobar. Melezi dobijeni ukrštanjem tovnih i mlečnih rasa ne mogu se koristiti za zamenu krava mlečnih rasa nego se koriste za zamenu krava dvorasne genetske osnove koje se koriste za proizvodnju teladi, za tov. Dobijeni dvorasni melezi mogu se ukrštati sa trećom, terminalnom tovnom rasom kako bi se dobili trorasni melezi za tov i klanje.
U Velikoj Brtaniji najčešća kombinacija meleza za tov je između tovne rase Hereford i Frizijske mlečne rase dok je na drugom mestu tovna rasa Aberdin angus. Da bi postigli veću količinu muskulature uvedena je i treća rasa, Belgijsko plavo govedo, koje je karakteristično po naglašenoj muskulaturi poslednje četvrti.
Držanje stada krava za proizvodnju teladi za tov i klanje može da bude na farmama koje se nalaze na različitim nadmorskim visinama. Visoravni i brdski delovi bogati su u pogledu kabaste zelene mase koja je pogodna za tov do određene starosti i mase teleta, a zatim se prodaju kao tovni materijal za farme koje se nalaze u ravničarskim krajevima bogatim koncentrovanim hranivima na kojima se završava tov grla.
Danas u tehnologiji proizvodnje goveđeg mesa značajno mesto zauzima sistem krava - tele. Ovim sistemom obuhvaćeno je više od 36% krava u Evropskoj uniji. Kod ovog načina proizvodnje goveđeg mesa važno je stalno primenjivati ukrštanje rasa. Odgojene krave, melezi, daju veću količinu mleka od tovnih rasa što je jako povoljno za odgoj teladi. Dobrim kravama, melezima, krajem druge nedelje posle telenja, može se dodati još jedno, tuđe tele na odgoj.
Telenje krava tovnih rasa u ovom sistemu je sezonsko, u jesen ili u proleće. Telenje u jesen ima prednost jer podmladak postiže veću telesnu masu do prodaje, odnosno do starosti od 10 meseci, a samim tim i veći bruto prihod. Rođena telad u proleće sa majkama na početku laktacije odlaze na pašnjake i uz sisanje počinju da pasu. Telad se odbijaju kada je završena sezona paše i odmah prodaju za dalji tov.
Telad mlečnih rasa koja se neće ostavljati za remont stada, rano se zalučuju i hrane zamenom za mleko. U petoj nedelji života može se početi tov koji se razlikuje po učešću kabastih hraniva i žitarica u ishrani. Tov teladi obavlja se na pašnjacima pri čemu tov traje duže jer su dnevni prirasti mali. Goveda ovim načinom tova kolju se u starosti od dve godine i više, sa većom klaničnom masom, odnosno, neto masom.
Randman i sastav trupa, odnosno, polutki zaklanih i utovljenih grla, predstavlja značajnu osobinu za vrednovanje konačnog proizvoda tova.
Težina goveđih trupova, odnosno polutki, kreće se od 45 do 60% žive mere životinje pred klanje. Randman polutki najveći je kod utovnjenih bikova i kreće se oko 60% dok je kod starijih krava oko 45%. U trupu goveda ima oko 75% skeletnih mišića zajedno sa tetivama, od 7 do 16% masti, od 14 do 18% kostiju.
Sveže goveđe meso sadrži oko 75% vode, proteina 21,5%, masti 2 do 8%, mineralnih materija 0,8 do 1,8%, ugljenih hidrata (glikogena) 0,5%.
Autor: Nadežda Zeljković, Savjetodavna Srpske
Tagovi