Kako se priprema kvalitetna kabasta stočna hrana?

Proizvodnja kvalitetne kabaste stočne hrane važna je za uspješnu stočarsku proizvodnju. Proizvođači u govedarstvu sa područja opštine Mrkonjić Grad zadnje tri godine su se odlučili za zasijavanje parcela travno-djetelinskim smjesama. Prije zasijavanja, urađena je analiza zemljišta da bi se pravilno odredila smjesa trava i leguminoza, takođe se vodilo računa o klimatskim uslovima koji vladaju u brdsko-planinskim područjima.

U travno-djetelinskoj smjesi od trava je zastupljen italijanski i engleski ljulj, ježevica, a od leguminoza smiljkita i lucerka ukupnog procenta od 10 odsto. Kombinacijom trava i leguminoza povećavaju se prinosi zelene mase koja je bogatija u sadržaju proteina i mineralnih materija, a i tlo se obogaćuje azotom. Za dobijanje što kvalitetnije zelene mase, trave koje brže rastu, i stare trebaju da budu u fazi vlatanja, a leguminoze u fazi ranog cvjetanja, piše Nadežda Zeljković za PSSRS.

Paziti na visinu kosidbe

Pokošena zelena masa u jutarnjim časovima ostavlja se da provene, odnosno da se sadržaj vlage svede na 40-50%, a zatim se kreće sa pripremom sjenaže. Tokom kosidbe vodi se računa da visina kosidbe bude iznad tla oko 5 cm kako bi se obezbijedila što brža regeneracija zelene mase koja traje do mjesec i po za naredni otkos. Kada su povoljni vremenski uslovi, sa zasijanih parcela se mogu dobiti i do četiri otkosa u periodu vegetacije.

Toplinski stres kod krava - kako im pomoći?!

Provenula zelena masa treba da se isječe na dužinu od 6 centimetara rolo presom, a zatim se presuju u rolo bale težine oko 600 kg. Sa pokošene parcele od 0,7 ha dobilo se devet rolo bala, odnosno 5,4 tone sjenaže.

Važnost boje folije na fermentaciju

Rolo bale se umotavaju folijom i hermetički se zatvaraju da bi se stvorili anaerobni uslovi za fermentaciju biljne mase. Folije za zamotavanje trebaju da budu jednake debljine u svim dijelovima kako bi mogla nalijegati pravilno na predhodni sloj i time biti minimalno propusna za kiseonik. Istraživanje "Uticaj boje plastične folije na hranljivost sjenaže" (Möller i sur.,1999) je ustanovilo da tamne boje folije (tamnozelena i crna folija) povećavaju površinsku temperaturu sjenaže, a i time propusnost folije za kiseonik 30 odsto, čime se smanjuje hranljiva vrijednost sjenaže u poređenju sa svijetlim bojama folije (bijela i svijetozelena). Takođe je ustanovio da tamnije boje folije mogu uticati pozitivno na fermetaciju i spriječavanja smrzavanja sjenaže u hladnijim područjima.

Konzerviranjem zelene mase na ovaj način dobija se hranivo koje je bogato hranljivim materijama od sijena i silaže, gubici organske materije se svode na 5 odsto, degradacija biljaka je manja, visok nivo karotina 70-80 odsto. Dobro pripremljena sjenaža treba da ima svjetlozelenu ili svjetosivu boju sa 25 odsto sirove celuloze. Sjenaža predstavlja kvalitetno hranivo za preživare jer ima veći sadržaj suve materije, veću svarljivost proteina, veću biološku vrijednost i manji utrošak za kilogram proizvoda. Dnevna količina sjenaže u ishrani goveda se kreće 10 do 20 kg zavisno od nivoa proizvodnje, ističu stručnjaci iz PSSRS.