Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj svinja
  • 09.04.2019. 16:00

Kako poboljšati domaće svinjogojstvo

Kako bi se intenzivirali postojeći uslovi za razvoj svinjogojstva, potrebno je obratiti pažnju na tradiciju - kao veoma značajan temelj za široku proizvodnju, isto tako veliki uticaj ima i proizvodnja stočne hrane i mogućnosti za izvoz, a koje su kod nas velike.

Foto: Jasna Bajšanski
  • 501
  • 32
  • 0

Pad ukupne stočarske proizvodnje u Srbiji upravo je najizrazitiji u svinjogojstvu. Za veći obim proizvodnje svinjskog mesa postoje veoma dobri uslovi, kako navodi PSSS. Ovo je ujedno i najvažnija osnova svinjogojstva (pa čak i stočarstva u celini). 

Najvažniji uslovi za razvoj svinjogojstva

U uzgoju svinja, u poslednjih desetak godina desile su se značajne promene koje mogu da se svrstaju u tri grupe. To praktično ukazuje da se treba fokusirati na povećanje proizvodnih mogućnosti svinja, povećanje kvaliteta mesa, ali i nivo produktivnosti. 

Kako bi se intenzivirali postojeći uslovi za razvoj svinjogojstva, potrebno je obratiti pažnju na tradiciju - kao veoma značajan temelj za široku proizvodnju, isto tako veliki uticaj ima i proizvodnja stočne hrane (kukuruz, soja, ječam i suncokret) kao jedna od osnova svinjogojstva u Srbiji i sagledati mogućnosti za izvoz, a koje su kod nas velike.

Uticaj objekata na proizvodnju

Objekti i oprema svoj uticaj u svinjogojstvu ispoljavaju kroz sledeće faktore. Utiču na uslove za život svinja, utiču na uslove rada čoveka i na ukupnu produktivnost. Svi ovi faktori značajni su za proizvodno - ekonomski aspekt uzgoja svinja. 

Direktan uticaj opreme i objekata počinje već od vida smeša hrane koje se daju svinjama. Nije isto da li je u pitanju, na primer suva, kašasta ili tečna (mokra) hrana. Još veći uticaj je preko sistema ishrane, kao što je ishrana po volji (ad libitum) ili je ograničena i kontrolisana ishrana. Najintenzivniji uticaj svakako je pri kraju tova, kada može da dođe do većeg "zamašćenja" odnosno do nagomilavanja masnog dela.

Struktura farmi svinja

Pravilo koje bi svaki uzgajivač svinja trebao da poštuje je to da veličinu farme ustvari određuje veličina površine u biljnoj proizvodnji. Ta površina potrebna je kako bi iskorišćavanje stajnjaka kao organskog đubriva bilo sigurno. Znači, veličinu farme određuje pre svega ekološki aspekt proizvodnje, odnosno, briga o zaštiti životne sredine. Drugi važan pokazatelj veličine farme je i norma rada. U velikom broju farme su u okviru jedne porodice. Tada je veličina tolika, da sve poslove može da obavi jedna jedinica radne snage.

Svinje treba držati u što prirodnijim uslovima

Za našu zemlju novi tipovi jeftinijih objekata mogu da imaju mnogo veći značaj. Najveći razlog su finansijske poteškoće, koje će svakako biti aktuelne u narednim godinama. Iz tog razloga treba odmah istaći najvažniji podatak - investiciona ulaganja u nove tipove objekata iznose samo 30 - 40% u odnosu na objekte sa kontrolisanom klimom. Kod manjih privatnih farmi značajan deo uštede čini i mogućnost tzv. samopomoći, odnosno preko ulaganja sopstvenog rada i eventualne pomoći komšija. 

U osnovi takvog stava stoji sve jača želja da se i svinje drže u što prirodnijim uslovima. Pri tom, na ovaj način postigla bi se bar dva važna cilja: umanjila bi se pa čak i izbegla opasnost od pojave masovnih bolesti i dobili bi se što prirodniji, zdraviji proizvodi. Naravno i kod ovih jednostavnijih i jeftinijih objekata sa sve prirodnijom klimom nastoje se postići što bolji rezultati. Šta više skoro onakvi, kakvi se postižu i kod zatvorenih objekata sa toplotnom izolacijom. To se u značajnoj meri i postiže. Iz tog razloga ova vrsta objekata postaje sve privlačnija, čak i u državama EU kao tehnološko - ekonomski najbolje rešenje.

Položaj objekata na farmi

Kod većine postojećih poljoprivrednih gazdinstava, raspoloživi prostor za bilo kakve veće objekte za svinje prilično je mali. Osnovni razlog je zagađenje okoline, pre svega, preko neprijatnih mirisa. Iz tog razloga, veoma je važno da se objekti za svinje drže u čistom stanju. Za to postoje tri načina: opštim održavanjem higijene svinja i objekata, najpovoljnijim mogućim rešenjem sa tečnim stajnjakom i obezbeđenjem dovoljnih količina svežeg vazduha i usmerenim odvođenjem prerađenog (nečistog) vazduha.

Pored određivanja mesta objekata za svinje jedna od najvažnijih odluka je i određivanje položaja tih objekata. U stvari, takva odluka trebala bi da bude jednostavna i sigurna, ako se poštuje pravilo da se objekti postavljaju popreko u odnosu na pravac kretanja glavnih vetrova. Za to postoji samo jedan pravi razlog: da se obezbedi sigurnije i bolje provetravanje objekata. Naravno, ako je ikako moguće, glavni smer vetrova treba da bude od stambenih objekata (a ne ka njima).

Veće farme u Srbiji skoro isključivo su društvene i ostaju i dalje tzv. zatvorene farme. To znači da imaju potpuno zatvoren ciklus - držanje priplodnih svinja, proizvodnju i odgoj prasadi i tov svinja. Takve farme moraju da imaju potpunu i dobro organizovanu stručnu savetodavnu službu.

Trend rasta proizvodnje svinjskog mesa

Prema nekim istraživanjima, pokazatelji da je moguće povećati proizvodne mogućnosti, mogu biti dokazani kroz sledeći primer. Po jednoj krmači godišnje se ostvaruje prirast od 2.000 kg (u nekim slučajevima čak i 2.500 kg) žive mase, odnosno najmanje 20 (ili 25, kada je prirast 2.500 kg) tovljenika, uz potrošnju hrane od manje od tri kilograma za  jedan kg prirasta, zatim učešće mesnog dela u polutkama sve više pomera granicu, do 60%. Takođe, kada je radna snaga u pitanju, u našim uslovima, standard je pokrivenost sa (bar) 150 krmača.

Kao rezultat navedenog, proizvodnja svinjskog mesa već nekoliko decenija ima trend rasta. Taj razvoj i dalje se nastavlja, sa tendencijom daljeg povećanja. 

Stanje u Srbiji

Sa razvojem svinjogojstva poslednjih 10 - 20 godina, sve više su se nametali i koristili zatvoreni tipovi objekata sa kontrolisanom klimom. To je omogućavalo podizanje intenzivnosti i sve veće rezultate u proizvodnji. Konkretno to bi značilo prirast u tovu od 800 gr/dan, konverziju hrane od samo 2,8:1 kg/kg. Naravno, sa visokim stepenom mehanizacije i automatizacije postignut je sve veći stepen radne produktivnosti u prizvodnji.

Taj trend u razvoju i dalje se nastavlja. Na taj način se i objekti i efikasnost radne snage bolje iskorišćavaju. Tako se na jedan kvadratni metar objekta proizvodi u tovu oko 300 kg prirasta, a istovremeno ne troši više od 30 minuta ljudskog rada. Međutim, u svinjogojstvu se poslednjih desetak godina sve više nameću razmišljanja o podizanju i korišćenju jednostavnijih i pre svega, jeftinijih objekata.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Uzgoj svinja Farma svinja Krmače Tov svinja Svinjsko meso Odgajivači svinja


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing-master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.