Najveća prednost hereforda je što vrlo oskudnu hranu, ili čak onu koju ostala goveda ne konzumiraju, može da "preradi" u kvalitetne proteine.
Goveda rase hereford sve više su zastupljena i u Srbiji i u zemljama regiona, s obzirom na to da se radi o tipu goveda koji u ekstenzivnim uslovima, sa malo ulaganja, može da donese sasvim pristojnu zaradu. Naime, ova tovna rasa je vrlo otporna, trpi lošije uslove ishrane i nege, prilično je otporna na mnoge bolesti, ali najveća prednost hereforda je što vrlo oskudnu hranu, ili čak onu koju ostala goveda ne konzumiraju, može da "preradi" u kvalitetne proteine, tačnije mramorirano (prožeto masnim kapljicama) meso, vrlo ukusno, traženo od klaničara i omiljeno kod gurmana.
Najveći i najuspešniji odgajivač goveda hereford je Adam Bugar iz Ečke. Uzgojem ove rase bavi se od 2009. godine, trenutno ima oko 140 grla, a u planu mu je da dostigne brojku od oko 200, što smatra da je optimum, naspram pašnih i ostalih kapaciteta koji su mu na raspolaganju.
"Goveda hereford uzgajam u sistemu krava - tele, a generalno, smatram da je u ektenzivnom govedarstvu ova rasa neprevaziđena. Krave se lako tele, komplikacije su izuzetno retke. Grla ne obolevaju od pašne tetanije, nisu sklona pneumoniji i generalno, prilično su otporna i zdrava. Ipak, najveća vrednost hereforda su njegove odlične tovne osobine: ono što druga goveda nikako ili retko konzumiraju, razno bilje, čak i vrbove grančice, ševar ili trsku, znači neke materija sa velikom količinom celuloze, hereford pretvara u ukusno meso, s obzirom na to da u njegovoj ishrani nisu uopšte, ili su vrlo malo zastupljeni koncentrati, kao i aditivi", kaže Bugar.
Hereford je definitivno govedo za pašnjake, gde provodi najveći deo godine. Uzdržne potrebe, po Bugarovim rečima, kreću se oko 40 kilograma kabaste hrane dnevno, što je daleko manja količina od ostalih tovnih rasa. Ipak, treba imati na umu da se telad hereforda tove do težine koja se kreće od 400 do 450 kilograma, maksimalno do pola tone. Kada pređu težinu od 500 kilograma, kreće veliko nagomilavanje loja između mišića, pa je sa ekonomske strane neisplativo dalje ih držati i toviti. A pola tone muška grla hereforda u proseku dostižu za godinu i po dana, kasnije nego druge, plemenitije rase, ali kao što smo naveli, sa daleko manje ulaganja i uz minimalnu dohranu, tačnije eventualnu korekciju koncentratima.
Grla hereforda su prilično tražena kod domaćih klaničara, jer meso je kvalitetno i ukusno. Prosečna mlečnost krava je oko 1.500 litara, maksimalno do 2.000.
Poseban kuriozitet je vezan za telad hereforda - izlaze na pašu već za desetak dana po rođenju i polako počinju da se hrane uz majku, naravno, u kombinaciji sa sisanjem mleka. Na paši grla su mirna, čak dozvoljavaju gazdi i poznatim ljudima da im priđu, čak i pomaze. Sa druge strane, krave će svim silama braniti tele i biti agresivna prema bilo kome. ako proceni da joj je potomak u opasnosti.
Ova rasa je genetski dominantna. U ukrštanju sa drugim rasama, u F 1 generaciji telad imaju većinu osobina ove rase.
Povezana stočna vrsta
Govedarstvo, predstavlja najznačajniju granu poljoprivredne proizvodnje. Govedarska proizvodnja uključuje i proizvodnju mesa, to jeste, tovna goveda. Reprodukcija goveda... Više [+]
Tagovi
Autor