Farmeri se uspješno bore sa posljedicama sušne godine

Protekla sušna godina bila je karakteristična po veoma niskom urodu kukuruza, koji je bio slabog kvaliteta. Podbacio je i prinos kukuruza za silažu, umjesto 3 ili 4 dobra otkosa trave za sijeno, farmeri su uspjeli da osuše tek jedan otkos. Ove zime mnogi od njih se susreću sa nedostatkom stočne hrane.

Smajo Fajković, farmer iz zaseoka Perino Polje u Dubravama, kaže da mu je nestalo kukuruza u zrnu, ali da ima zamjenske žitarice. Ni zalihe sijena nisu još potrošene. Započele su i pripreme za ranu proljetnu sjetvu. Repromaterijali su već nabavljeni.

"Umjesto kukuruza koristim zob i ječam. Imam još silaže i sjenaže te nešto sijena. Jesenas sam zasijao 7 hektara lucerke, pa će biti sijena ove godine. Ukoliko dobijem u zakup zemljište koje koristim, sjetva bi trebala biti obimna. Naravno, dominirat će kukuruz. Planiram da posijem 30 hektara zemljišta", kaže Fajković koji u štalama ima 75 grla.

Riječ je o 35 muznih, te o 40 grla podmlatka.

Nijaz Begović iz Rovina kaže da je bio u pravu kada je minule jeseni u silažu predodredio najbolji kukuruz. Nosio je uzorke silaže i sjenaže na ispitivanje kvaliteta.

"Silaža je uprkos suši bila dobrog kvaliteta i potrajaće preko zime. Iako imam i muzna i tovna grla, još uvijek ne osjećam krizu", kaže Begović.

Nestašica sijena muči farmere

Sušna godina prouzrokovala je kod većine farmera nestašicu sijena. Đorđo Peulić iz Bok Jankovca smanjio je broj tovne junadi, pa je prodao sve zalihe ove vrste stočne hrane. Da je imao još tri puta toliko, kaže da bi prodao.

"Prodao sam preko hiljadu bala sijena, pa čak i nekoliko stotina bala slame. Ljetos sam pokosio veće površine zemljišta pod travom i to je ove zime dobro došlo farmerima", kaže Peulić.

Farmeri, koji su jesenas ispresali biljne ostatke nakon žetve soje zadovoljno trljaju ruke. Ove zime nije rijetkost da se kao alternativna kabasta hrana koristi i kukuruzovina.

Dodatne probleme stvara viroza

Za razliku od prošle zime i veoma niskih temperatura, ova zima je veoma topla, i farmeri ponovo imaju problema. U Dubravama i susjednim Rogoljima pojavio se virus, koji je kod junadi prouzrokovao upalu pluća sa smrtnim ishodom.

"Sedmoro junadi i teladi mi je tokom zime uginulo zbog virusne upale pluća. Šteta je ogromna, nemam nikakvu nadoknadu ni od koga, moram ići dalje", kaže farmer Smajo Fajković.

Momir Cvjetković, diplomirani inženjer stočarstva, kaže da je provjetravanje prostorija u kojima boravi stoka veoma važno, ali i vakcinacija protiv upale pluća. Cvjetković kaže da je ove zime primjetan porast prodaje koncentrovane stočne hrane za muzne krave.

"Te vakcine su veoma skupe i farmeri ih u većini slučajeva izbjegavaju. Rizikuju, i vrlo često sami snose štetu. Primorani su i da kupuju koncentrate, kako bi pojačali ishranu i ojačali imunitet", kaže Cvjetković.

Rana proljetna sjetva alternativno rješenje

Farmeri, koji su jesenas ispresali biljne ostatke nakon žetve soje zadovoljno trljaju ruke. Ove zime nije rijetkost da se kao alternativna kabasta hrana koristi i kukuruzovina.

Stručnjaci savjetuju farmerima da se odluče i za ranu proljetnu sjetvu, kako bi amortizovali u određenoj mjeri probleme usljed lanjske suše. Preporuka je da se osim jare zobi sije stočni grašak i grahorica, leguminoze koje sadrže prijeko potrebne proteine. Ukoliko vremenske prilike dozvole, rana sjetva pomenutih kultura mogla bi početi već u februaru.

"Osim grahorice, stočnog graška i jare zobi moguće je za kvalitetno hranivo sijati i razne trave, poput sudanske trave, potom sirak, perka i druga krmiva", kaže agronom Cvjetković.

Stočari moraju da se snalaze do prvog zelenog otkosa, do aprila, kada ishrana stoke postaje raznovrsnija i bogatija.

Foto: Boško Grgić