Edukacija farmera: Skuplja stočna hrana nameće potrebu za vlastitom kabastom hranom

Općenito o stanju u mljekarstvu, novim pravcima u tehnologiji i osnovama svake proizvodnje, kao i o ishrani, visočki mljekari imali su priliku čuti na predavanju koje je okupilo i proizvođače i prerađivače mlijeka.

Gosti predavači: Rusmir Goletić, prof. dr. Ćazim Crnkić i Jasmin Avdić obradili su tri zanimljive teme - biosigurnosne mjere na farmama muznih krava, tehnološka budućnost stočarstva i mljekarstva, kao i ishrana muznih krava. Poslijednje izlaganje o današnjem stanju koje prati nagli skok cijena stočne hrane, bilo je najinteresantnije i pokrenulo najviše diskusije.

Bolje spriječiti nego liječiti!

Sprovoditi sve potrebne biosigurnosne mjere na farmi u prevodu znači "bolje spriječiti nego liječiti". Njihovo potpuno poštivanje i sprovođenje - od uzgoja krava, proizvodnje i prerade mlijeka pa sve do pakovanja i otpreme sirovine znači obezbijediti sve optimalne uvjete koji sprečavaju pojavu rizika od bolesti muznih grla ili kontaminacije sirovog mlijeka.

"Biosigurnosne mjere na farmama muznih krava" tema je koja obuhvata cjelokupnu proizvodnju sirovog mlijeka. Kada govorimo o ovim farmama, moramo početi od samog uvođenja grla na gazdinstvu, zatim njihovog zdravlja, a pored toga najbitnija je cjelokupna higijena, kako smještaja tako i muže, ljudi koji muzu grla i držanja sirovog mlijeka pa sve do trenutka otpremanja.

"Cijelim tokom neophodno je da se držimo svih tih postulata kako bi sirovina bila u najkvalitetnijem stanju, a kvalitet utiče i na samu otkupnu cijenu mlijeka. Zato je ovaj segment krucijalan za cjelokupnu proizvodnju", istaknuo je Rusmir Goletić, sa Instituta za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice.

Ono što je u ovom slučaju najviše interesovalo farmere je aspekt muže. Tačnije, načini kako se izvodi, vrsta dezinfekcije vimena i muzača, a zaključak je da je optimalno sprovoditi trokratnu mužu u jednakim dnevnim intervalima koju prati i promjena količine dnevnog obroka, gdje su rezultati u konačnici i do 20 posto više mlijeka.

Osigurati vlastitu kabastu hranu

U ishrani muznih grla kabasta hraniva učestvuju u udjelu od 50 do 70 procenata. Poseban značaj krmiva imaju tokom zimskog režima ishrane. Izuzetno loša godina kada je riječ o proizvodnji silažnog kukuruza, dovodi u pitanje i kvalitet silaže, koja je osnova zimske ishrane. Pored toga izuzetan skok cijena stočne hrane, naročito žitarica gdje je recimo kukuruz već dosegao cijenu od preko 0,60 kf/kg znatno je povećalo troškove.

Ono što je najznačajnije i najpotrebnije, a najviše je izazvalo polemiku je to kako danas organizirati zimski obrok da se pri tome zadovolje sve uzdržne i proizvodne potrebe grla, zadrži proizvodnja, a troškovi svedu na minimum?

Zašto je važno i koji je udio sijena u zimskom obroku muznih krava

"Posebno želim da apostrofiram značaj pravilnog iskorištavanja svih izvora hrane koju imamo u proizvodnji mlijeka, kako bi ona bila što rentabilnija. Svjedoci smo u posljednje vrijeme da je došlo do značajnih poskupljenja stočne hrane gotovo svih vrsta pa je onda s tog aspekta vrlo značajno da farmeri u što boljoj mjeri i na što adekvatniji način iskoriste resurse, a samim tim finalni proizvod, odnosno, mlijeko učine što rentabilnijim", ukazao je između ostalog profesor Crnkić.

Posebno je naglašeno da u vremenu poskupljenja gotovih krmnih smjesa, farmeri preorjentišu svu vlastitu biljnu proizvodnju za proizvodnju vlastite stočne hrane, naročito kabaste poput sijena, sjenaža i različitih silaža.

Kvalitetna kabasta hrana uz silažni kukuruz, značajno može smanjiti potrebu za kupovinom skupih koncentrata.