"50% grla se izluči tokom prve i druge laktacije, a prosečna zamena je 28,1% grlo godišnje. To znači da grla nisu stigla da zarade", kaže doc. dr Dragan Stanojević.
Dugovečnost u odgajanju mlečnih goveda, odnosno osobine dugovečnosti, tokom druge polovine XX veka nisu bile u centru pažnje u domaćoj proizvodnji, kada se radi selekcija grla. Naime, prinos mleka je ono što se forsira, a u obzir se ne uzimaju posledice, kao što su visoki troškovi, koje nosi visoka proizvodnja, kao i smanjene reproduktivnost i dugovečnost.
"XXI vek je doneo uravnotežen pristup, jer se vodi računa i o otpornosti, vitalnosti, kao i efikasnosti proizvodnje. Dugovečnost je tu posebno značajna, a razlikujemo željenu i neželjenu, odnosno željeno i neželjeno izlučenje", objašnjava doc. dr Dragan Stanojević sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu.
Značaj dugovečnosti ogleda se u:
"Ekonomski značaj, odnosno vrednost osobina dugovečnosti, ogleda se u povećanom profitu od 11% do 13%, ukoliko se dugovečnost poveća sa treće na četvrtu laktaciju. To donosi 74 evra po grlu. Važno je napomenuti da dugovečnost ne donosi direktan profit, ali donosi uštedu", kaže Stanojević.
Prosečno trajanje produktivnog života je 1.300 dana, odnosno oko 3 godine. Međutim, 50% grla se izluči tokom prve i druge laktacije, a prosečna zamena je 28,1% grlo godišnje. To znači da grla nisu stigla da zarade. "10% grla izluči sam odgajivač, po svojoj želji, a 90% zato što je to neophodno, jer krave nisu steone, imaju problema sa papcima i slično", napominje Stanojević.
Tagovi
Autorka