Dobar pijetao - dobro jato

Već desetljećima u takozvanom industrijskom načinu uzgoja živine dominiraju mnogi hibridi selekcionisani tako da jedni daju dosta jaja uz minimalnu potrošnju hrane i kavezni sistem uzgoja, a drugi dosta mesa uz brzi prirast.

Iako ovakav način uzgoja donosi veću zaradu, živinari se ponovo vraćaju čistim pasminama. Svoja jata uzgajaju u manjim živinarnicima i uz slobodno kretanje u volijerama i dvorištima. Prednosti ovakvog uzgoja su i te što uzgajivač može sam da proizvede piliće, bilo da jaja stavlja pod raskvocalu koku (kvočku), bilo u manji inkubator. Uspjeh u izvođenju pilića neće izostati ako su jaja za nasad oplođena i ako je manipulacija sa jajima pravilna.

Uloga pijetla u priplodnom jatu

Poznata je činjenica u genetici da pijetao diktira kvalitet priplodnog jata. Uzgajivači posvećuju veliku pažnju pri odabiru pijetla - priplodnjaka. Po savjetu višedesetljetnog uzgajivača čistopasminske ukrasne živine Danila Brkića iz Kusatka kod Mladenovca (susjedna Srbija, op.ur.), za priplod se ostavljaju pijetlovi sa prosječnom tjelesnom težinom, a krupniji i lakši se škartiraju. Po njegovom iskustvu, treba odabrati pijetlove sa velikom krijestom, sjajnom bojom perja i velikim i kompaktnim repom. Inače, najbolja oplodnja se postiže kada u jatu na jednog pijetla dolazi 8 do 10 koka.

Oplođena jaja uslovljena zdravljem priplodnog jata

Pored bolesti opšteg karaktera koje svakako utiču na oplodnju jata, postoje i specifične koje napadaju polne organe, njih oštećuju pa se prenose preko jaja. "Takva bolest je tifus peradi. Ovo oboljenje smanjuje oplodnju, izaziva uginuće embriona u toku razvoja ili izvođenja nevitalnih pilića koji uginu poslije nekoliko dana. Zbog toga se preporučuje da se obavi dijagnostičko ispitivanje na tifus priplodnih jata u vrijeme početka nosivosti," objašnjava veterinar Petar Pavković iz Beograda.

Na oplođenost jata utiču još: starost i zdravstvena kondicija, kvalitet hrane, uticaj mikotoksina, godišnje doba, osvjetljenost dana...

Zašto kokoši kljucaju i jedu jaja?

Pravilno sakupljanje i čuvanje jaja

Da bi se prikupila kvalitetna jaja za nasad mora se postaviti dovoljan broj gnijezda na broj nosilja. U prostrana gnijezda se stavlja čista slamnata prostirka bez plijesni, a iz gnijezda se redovno uklanjaju razbijena jaja i izmet.

Jaja se sakupljaju što češće, naročito za vrijeme toplih dana i mrazeva. Sakupljena jaja se stavljaju u uloške koje dotad nisu korišćene i čuvaju se do stavljanja u inkubator na temperaturi od 10-12 stepeni, sa vlažnošću vazduha od 70 - 80%. Prljava jaja se sakupljaju odvojeno, a zatim se peru i dezinfikuju.

Prilikom odabiranja jaja za nasad, prednost imaju ona koja imaju pravilan jajasti oblik sa jasno izraženim jednim zatupastim i drugim konusnim dijelom. Suviše sitna i krupna jaja se ne ostavljaju za nasad. Smatra se da je najpoželjnija prosječna težina od 56 do 65 grama. Ljuska jaja mora biti normalne debljine, glatka, cijela i čista. Uspeh leženja zavisi i od starosti jaja koja se nasađuju. Preporučuje se upotreba jaja za nasad u starosti od tri do osam dana.

Narodna vjerovanja o pijetlu

O pijetlu postoje mnoge legende i vjerovanja. Tako je rasprostranjeno vjerovanje da pijetao donosi sreću i napredak, pa je o tome ostala ona narodna: "Gdje pijetao ne pjeva, nema ni ljudi"! Iz toga je opet izvedena i uloga pijetla kao zaštitnika prilikom useljavanja u kuću i zato se prvo unosio pijetao u kuću da bi ukućani bili budni i veseli kao pijetao, a pijetao se klao na temelju nove kuće.

Postoji i vjerovanje da je pijetao vidovita ptica, da može da predskaže vrijeme, dolazak gostiju, putovanje, smrt, a u svadbenim običajima i agrarnim ritualima, pijetao je tu da osigura plodnost. Postoji uvjerenje da je pjevanje pijetla božanskog porijekla, a u poganskim vremenima postojalo je vjerovanje da na nebu živi bijeli petao, kralj svih pijetlova, i kad on zapjeva njegovi podanici na zemlji moraju mu se odazvati.