Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj svinja
  • 22.05.2021. 12:00
  • Južnobački okrug, Vojvodina, Kovilj

Da li je svinjarstvo u Srbiji postalo neisplativo?

Poslednji utovar koji sam imao bilo je 250 dinara. Mi kažemo da je to dobro, ali na ovu cenu žitarica i to je ispod nekog opstanka našeg, kaže Stevan Pušić iz Kovilja.

Foto: Aleksandar Radetić
  • 4.653
  • 232
  • 0

Stevan Pušić iz Kovilja odlučio je da nastavi porodičnu tradiciju bavljenja stočarstvom. Međutim, kako nije bio zadovoljan tovom bikova, zbog same cene i, kako kaže, neisplativosti proizvodnje, pre dve godine okrenuo se svinjarstvu.

"Nekako sam ja pomislio da će ovde biti budućnost što se tiče cene, pa sam u ozbilniji vid proizvodnje svinja krenuo pre dve godine gde smo uzeli jedno 25 nazimica landras i jorkšir. To su sve priplodna grla, umatičena. I kvalitetno priplodno grlo nerasta sam uzeo", kaže Pušić.

Kad je sezona prašenja - dežura se čitave noći

A od prošle godine uveo je i sistem za smeštaj grla sa rešetkama i uklještenjima za krmače, te su prasice na taj način uvek suve, a krmača ne može da ih zgnječi. O ovim krmačama i 150 prasadi brine cela porodica. Ponekad nije lako sve postići.

"Ustajemo u šest sati, dok se nahrani i počisti kako treba, spremanje hrane i pre i popodne ima nekih dva, tri sata intenzivnog posla, a kad dođe baš prašenje i dežuranje tokom noći mnogo više."

O ovim krmačama i 150 prasadi brine cela porodica

Osim fizičkog napora, truda, posvećenosti proizvodnji, ni ulaganja nisu mala, a zarada, bar za sada, za ovog stočara, kao i mnoge druge, nije ni blizu realne.

"Poslednji utovar koji sam imao bilo je 250 dinara. Mi kažemo da je to dobro, ali na ovu cenu žitarica i to je ispod nekog opstanka našeg. S obzirom na to da je poskupela hrana, trebalo bi valjda da ide i skok cene samih prasadi u ovom slučaju", pretpostavlja naš sagovornik.

To trenutno nije tako, a cena žitarica raste, te i ako tako ostane, a ne poveća se cena žive vage stoke, Pušić kaže da će proizvođači teško opstati.

Hranu za stoku sam proizvodi

Da bi uspeo da uštedi deo novca kada je u pitanju nabavka stočne hrane, deo i sam proizvodi - soju, kukuruz, pšenicu i ječam.

"Uglavnom za sad sa ovim brojem grla mogu da pokrijem te količine koje su njima potrebne. Jedino što kupujemo su premiksi koje dodajemo u žitarice i mešamo i pravimo hranu."

Razmišlja da proizvodnju svinja zameni drugom

Osim toga, problem predstavlja i veliki uvoz svinja iz inostranstva. Samo od januara do oktobra prošle godine uvezeno je 3.500 tona ovih životinja.

"Očigledno da je to veliki problem jer onda tovljači domaći ne mogu da prodaju ili su jednostavno uslovljeni da prodaju po niskoj ceni, a samim tim ne mogu ni ja kao proizvođač prasadi da prodam po adekvatnoj ceni što je maltene povezano", objašnjava naš stočar iz Kovilja.

Kako bi ostvario bilo kakvu zaradu, konkurisao je i za subvencije, te se nada da će bar državne podsticaje dobiti i na taj način ostvariti neki profit. Ali, ukoliko se situacija u svinjarstvu nastavi u ovom smeru, proizvodnju će možda zameniti nekom drugom.

O proizvodnji i problemima u svinjarstvu Stevana Pušića, pogledajte u videu Agrokluba:


Tagovi

Proizvodnja prasadi Krmače Subvencije Prodaja prasadi Stevan Pušić Uvoz


Autor

Aleksandar Radetić

Više [+]

Snimatelj i ljubitelj digitalnih medija.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija u Beogradu, na putu za pijacu Vidikovac 😃