Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Silaža
  • 26.08.2022. 16:30
  • Kolubarski okrug, Valjevo

Čime će stočari hraniti svoje životinje ove zime?

Toplo vreme i nedostatak padavina smanjili su kvalitet sena, a pitanje je i koliko će silaže stočari moći da pripreme za predstojeću zimu.

Foto: Sanja Dovečer
  • 221
  • 10
  • 0

Koliko god kiše da padne, za ratarske kulture je dobro, ali je veliki problem kada ona padne prekasno. To se pre svega odnosi na ovogodišnji rod kukuruza. U višim zonama valjevskog kraja tokom leta bilo je nešto malo padavina, ali je u ubskim selima u kojima ima dosta njiva pod kukuruzom, ona izostala.

"U tom kraju ima dosta stočara koji gaje kukuruz za sopstvene potrebe i ova, slobodno se može reći, elementarna nepogoda, suša, može imati pogubne posledice po stočarsku proizvodnju, ne samo u Kolubarskom okrugu, već i u celoj Srbiji", kaže stručni saradnik u Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi Valjevo dr Radosav Vujić.

Suša "obrala" kukuruz - klipovi sa tek po nekoliko zrna

"Primetno je da su stabljike već suve, a ima parcela i gde nema klipova uopšte, pa će prinosi biti lošiji u odnosu na ranije godine. Preko 40 godina radim ovaj posao i mislim da je ovo do sada najteža godina u proizvodnji stočne hrane i sigurno će biti posledica po stočarstvo", dodaje.

Upotrebite inokulante

Paradoks je da dok poljoprivrednici čekaju da zrno bude zrelo, zbog nedostatka padavina, gubi se zelena masa, pa bi i o tome moralo da se vodi računa.

"Ja nikada nisam preporučivao dodavanje inokulanata kada su normalni uslovi. Nažalost, sada moram da kažem, da bi se sprečilo prezakišeljavanje i da bi fermentacija mase koja se silira bila kako treba, preporuka je da se upotrebe inokulanti, to su biološki preparati, gotove mlečno-kiselinske bakterije koje će odmah početi da konzerviraju materijal koji se silira", kaže Vujić.

Gubitak u zelenoj masi

Savetuje i da ko može, da doda bar po jedan ili dva džaka prekrupe. Može se upotrebiti i stočna kreda u količini od 0,5 do jedan odsto, u odnosu na silažu, a obezbediće se kalcijum i sprečiće se da silaža ne bude previse kisela.

Smanjenje stočnog fonda

Sušna leta bila su 2017., 2020. i 2021. što je doprinelo da prinosi ratarskih kultura budu ispod prosečnih vrednosti, a iz godine u godinu sve je manje zelenih livada sa lucerkom, pa se dosta rano počinje koristiti seno u ishrani životinja. 

"Sada je avgust, a gde je maj kada stižu prvi otkosi stočnog kelja, uljane repice, graška, grahorice i tako dalje. Već sada ima nagoveštaja da oni stočari koji imaju desetak krava, planiraju da smanje broj. Sve su to zdrave jedinke, u punoj snazi, ali jednostavno sa onim hranivom sa kojima raspolažu stočari oni ne mogu da izdrže do proleća", kaže savetodavac i dodaje da će, nažalost, biti sve više stočara koji će želeti da smanje broj grla, a ionako nam je desetkovano stočarstvo, naročito kada je u pitanju govedarska proizvodnja.

Dve do tri tone po hektaru

Uzgajivači stoke, pre svega ovaca i muznih krava, ali i oni koji se bave tovom junadi, kao osnov ove vrste poljoprivredne proizvodnje, moraju obezbediti ishranu životinja. Kada se govori o hranivima, teško je ne uzeti u obzir cenu stočne hrane, pa je jedna od mogućnosti da gazdinstva sama proizvode kabastu stočnu hranu. Tokom prošle godine, ali i ove, sve je veći broj oglasa u kojima se traži seno.

"Cena kvalitetnog sena je u rangu jednog kilograma kukuruza, ali svedoci smo da su bili loši otkosi sena, a kada je loš prinos, loš je i kvalitet sena. Zna se koliko na kvalitet sena utiče đubrenje i upotreba mineralnih đubriva na livadama, ali zbog cene mnogi to nisu mogli da urade", kaže stručnjak i dodaje da oni stalno savetuju da se na vreme uradi košenje.

Loš kvalitet zrna

"Mnogi čekaju, pa onda dolazi do prezrevanja biljaka i kad su još visoke temperature, to skoro da nema nikakvu hranljivu vrednost. Da su na vreme pokosili mogli su imati bar još jedan otkos, a to u ovom vremenu suše mnogo znači", dalje navodi naš sagovornik.

Vujić napominje i da ne razume potez države da dozvoli izvoz kukuruza u trenutku kada se ne zna kolike prinose ćemo imati.

"Lako je pomnožiti koliko smo zasejali hiljada hektara puta sedam ili osam tona prinosa. Ma nećemo imati toliko. Mi nećemo imati ni dve do tri tone. Ja ne želim da se mešam kolegama ratarima u posao, ali na terenu je to vidljivo. I zato mi i teško pada kad znamo koliko će biti kukuruza, a država dozvoljava izvoz".

Da li se svesno uništava mlečno govedarstvo?

Mlečno govedarstvo je u velikom problem i prema rečima dr Vujića, već postoje proizvođači koji smanjuju broj muznih krava. On postavlja pitanje da li se to svesno radi da se uništi ova grana poljoprivrede i da onda moramo da uvozimo mleko iz Evropske unije, sumnjivog kvaliteta.

Silaža je u ishrani krava glavno kabasto hranivo i ukoliko je kvalitet loš, to će se pre svega odraziti na količinu mleka koju će davati. Krava koja daje 20 do 25 litara mleka dnevno, treba da pojede oko 35 kilograma silaže. A u situaciji kada je silaža lošijeg kvaliteta, pitanje je koliko dugo će iz svojih rezervi krava moći da obezbeđuje određeni sastav mleka. 

Kako u najkraćim crtama treba da teče postupak siliranja kukuruza?

"Moja preporuka je da na jesen ukoliko bude dovoljno vlage, stočari zaseju stočni kelj ili uljanu repicu koji stižu prvi za košenje kao kabasta hrana, zatim stočni grašak i grahoricu i da od toga u proleće prave senažu i u tome je spas", zaključio je savetodavac. 


Tagovi

Prinos kukuruza Radosav Vujić Silaža Stočni fond Seno Isharana životinja Mlečno govedarstvo


Autorka

Sanja Dovečer

Više [+]

Novinarka sa dvodecenijskim iskustvom. Upoznata sa stanjem i kretanjima u oblasti poljoprivrede na području Valjeva.