Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Afrička kuga svinja
  • 14.11.2020. 10:00
  • Pirotski okrug, Pirot

ASK u Pirotu: Koje su mere donete u cilju suzbijanja ove bolesti?

Još uvek nema eutanazije domaćih životinja, do sada je utvrđena samo kod divljih svinja, prati se njihova migracija, sprovodi se stalni nadzor i kontrola zaraženih i područja visokog rizika. Poštovanjem higijenskih i biosigurnosnih mera stočari i meštani mogu da pomognu u sprečavanju širenja i suzbijanju ove bolesti.

Foto: Bigstock/Elena Larina
  • 149
  • 59
  • 0

Pojačani nadzor, inspekcijska kontrola, obilazak privatnih gazdinstava, neke su od mera koje su trenutno na snazi u pirotskom upravnom okrugu u kojem je pre više od nedelju dana registrovana pojava afričke svinjske kuge kod divljih primeraka ove vrste. Za sada ova bolest nije identifikovana kod domaćih životinja, ali se situacija svakodnevno prati, navodi za naš portal načelnica pomenutog okruga Dragana Tončić.

"Trenutno nema uredbe o eutanaziji, nadležni su konstantno na terenu, posebno se prate divlje svinje, a lovci su u obavezi da prijave svaki odstrel, nakon kog se krv ubijene životinje uzorkuje i utvrđuje se da li ima ASK ili ne", navodi Tončić.

Afrička kuga svinja ponovo u pirotskom okrugu?

Zaraženim područjima, dodaje, proglašeni su delovi lovišta u Pirotu i Dimitrovgradu.

"To su Ponišavlje, Vidlič i Stara planina 2. Pravimo barijeru da se zaraza ne bi prenela u domaćinstva i da se ne bi proširila ka unutrašnosti Srbije, s obzirom na to da divljač u 24 sata može da pređe i od 20 do 40 km. Opasnost je i granica sa Bugarskom. Novih mera za sada nema", objašnjava Tončić.

U cilju suzbijanja ove bolesti doneto 27 mera

Ali, koje su uopšte i stare? Do odgovora smo pokušali da dođemo u Upravi za veterinu, ali do objave ovog teksta ga nismo dobili. Međutim, Rešenje o proglašenju područja zaraženim i područja visokog rizika od ASK-a kod divljih svinja stiglo je još 4. novembra načelnici Tončić, koje nam je, i prosledila.

U istom se navodi da su područjem visokog rizika označeni delovi "Vidliča" koji se nalaze izvan zaraženog, a čije se severoistočne i istočne granice graniče sa Bugarskom, kao i delovi "Ponišavlja".

Nema ASK-a među domaćim svinjama u Pirotu

U cilju suzbijanja ove bolesti doneto je 27 mera koje treba sprovoditi u žarišnim mestima. Neke od njih su popisivanje svih lovišta i gazdinstava sa brojnim stanjem divljih i domaćih životinja i redovno ažuriranje podatka, aktivni nadzor u cilju kontrole zdravstvenog stanja divljih svinja, zabrana korišćenja mesa divljih životinja koje su odstreljenje u ljudskoj ishrani, dijagnostičko ispitivanje uginulih ili životinja za koje se sumnja da imaju AKS, sprovođenje higijenskih i biosigurnosnih mera.

Čak 17 doneto je za visoko rizična mesta, među kojima se navodi da se meso ubijene divljači može prodavati i konzumirati tek nakon dobijanja negativnog rezultata na AKS.

Danas je ASK postala svakodnevica

Stručnjak za stočarstvo u PSSS Pirot Miroljub Vidanović kaže za naš portal da se radi i na kontroli migracija divljih svinja, te da se prati njihovo zdravstveno stanje.

ASK se pojavila u Južnoj Koreji i Kini, a dalje se širi Nemačkom

"Ja mogu da kažem da je situacija što se tiče domaćih životinja vrlo stabilna. Pretpostavljamo da je bolest došla iz Bugarske, mada mislim da je u Rumuniji jače žarište. Svakako, to je virusno obolenje za koje ne postoji lek, stopostotno je letalno i za jednu i drugu populaciju, nije zoonoza, ne prenosi se na čoveka i druge toplokrvne životinje, ali je pogubno po svinjarstvo. Mi smo '80-ih godina na fakultetu u dve rečenice izučavali AKS, međutim to nam je sada postala svakodnevnica", navodi Vidanović.

Ova zaraza, objašnjava, javlja se u perakutnom obliku i važno je na vreme uočiti simptome kako bi se što pre suzbila.

"Prvo se javlja krvarenje, ukoliko je u pitanju krmača koja je suprasna dolazi do pobačaja, povišena je temperatura, životinja je potištena, odbija hranu, kašlje, povraća, ima tačkasto krvarenje na ušima, na njušci, na repu i stomaku. Kada stočar to primeti, odmah treba da se javi najbližoj veterinarskoj stanici."

Šta preduzeti?

Rizik od širenja bolesti i dalje postoji, ali šta je ono što sami farmeri i nadležni mogu da urade kako bi taj proces bio zaustavljen? Vidanović smatra da je sprovođenje biosigurnosnih mera jedino što se u ovom momentu može uraditi.

"Lov je zabranjen svakako. Ove mere odnose se na sve koji posećuju teritoriju zaraženog područja bez obzira na to da li su u pitanju lovci, drvoseče, sakupljači lekovitog bilja ili sami stočari koji izvode stado na pašu", napominje Vidanović i dodaje da najoprezniji, najodgovorniji i savesniji od ostalih trebalo bi da budu sami svinjari.

Kako prepoznati i sprečiti da se afrička kuga svinja ne pojavi u vašim oborima?

"Treba da dezinfikuju i obuću i odeću. U obore treba da ulaze u drugoj garderobi i da pre ulaska u iste obave dezinfekciju ruku. Veliku opasnost predstavljaju i glodari, miševi, pacovi, insekti, krpelji koji su vektori i prenosioci virusa. Treba ih ukloniti i sprečiti njihov kontakt sa životinjama."

Iako su preporuke i da ispred štale stoji dezo-barijera, kaže Vidanović, retki su oni koji to zaista i poštuju.

"Toga se drže samo veliki proizvođači jer bi ulaskom ove zaraze u njihovu proizvodnju, ona bila ozbiljno ugrožena. Dobro je što bar odelo i obuću menjaju, jednom prilikom sam i lično video da se pri povratku iz lovišta ili šume presvlače, ali bi svakako dezinfekcija alkoholom ili krečenje makar gašenim krečom dodatno pomoglo", smatra naš sagovornik.

Cilj spasiti granu stočarstva

Predsednik Lovačkog udruženja iz Pirota Zoran Aleksić ocenjuje da je opasnost realna i visoka, ali da, zahvaljujući trenutnim merama, sve dobro i bezbedno funkcioniše.

"AKS je u Bugarskoj, u Rumuniji, u Mađarskoj, sigurno će uzeti maha samo je bitno koliko ćemo uspeti da zaštitimo ovu granu stočarstva. Sama divlja svinja može da je proširi i do 30 km, dok čovek u jednom danu autom može da prenese bolest i na stotine kilometara dalje", napominje Aleksić.


Tagovi

Afrička kuga svinja Pirotski upravni okrug Dragana Tončić Suzbijanje boelsti Dezinfekcija Miroljub Vidanović Zaražena područja Zoran Aleksić Svinjari


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.