Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gradačačko bogatstvo
  • 04.01.2023. 09:00
  • Tuzlanski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Gradačac

Šljiva je othranila generacije u gradu Zmaja od Bosne

Domaćini odrasli na šljivi, a ponosni na svog Husein-kapetana Gradaševića. Šta je to tako posebno u gradu na kojim se uzdiže Bijela kula?

Foto: Vedran Stapić
  • 941
  • 203
  • 1

Među obroncima Majevice i Trebave, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, smjestio se poznati voćarski kraj i jedan od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara šljivom - Gradačac.

Defter, katastarski porezni popis iz Osmanskog perioda, 1634. je prvi dokument u kojem se ovo mjesto javlja pod sadašnjim svojim imenom. Najveća zasluga za prosperitet ovog kraja pripada nasljednim kapetanima iz porodice Gradaščević: Osmanu i Muratu, a naročito, Huseinu, bolje poznatom pod imenom "Zmaj od Bosne". On je jedna od najistaknutijih historijskih ličnosti u BiH, opjevan u pjesmama i česta je tema sevdalinki.

Šljiva nije "samo voće"

Prvo naredno po čemu je Gradačac poznat je šljiva, kao najznačajniji voćarski proizvod ovog kraja. Ovdje ona nije "obično voće", othranila je i odškolovala mnoge.

Voćarstvu se u Gradačcu razvija već pet stoljeća

"Kako je došlo do toga da šljiva bude nama tako bitna i važna za naš koliko ekonomski, a tako i socijalni život ne zna se sa sigurnošću, sve što trenutno mi znamo o voćarstvu u Gradačcu, znamo da se ono sigurno razvija već pet stoljeća i da je uvijek ovo područje BiH bilo izrazito voćarski kraj, kao i vinogradarski", priča nam Senija Muftić Mujkanović, turistički informator u Turističkoj zajednici Gradačac

Početkom 16. i 17. vijeka ovdje su bili i veliki nasadi vinove loze. Poseban značaj za trgovački razvoj pripada i Ali-agi Kučukaliću, trgovcu iz Brčkog, koji je još u 19. vijeku sa Austro-ugarskom sklopio ekonomski ugovor kojim će njihovoj vojsci isporučivati pakete suhog voća iz Gradačca i Brčkog.

Jedna od zanimljivih priča kako su ovdje počeli da slave šljivu, je da je na području Vučkovaca, krajem 60-tih godina ona toliko rađala da seljaci nisu znali kako da je plasiraju na tržište, a i nisu imali razvijenih tržišnih tokova.

"Zna se da su oni '68. godine na svojim kolima, tada vjerovatno nije bilo ni traktora s područja Vučkovca obrali svu šljivu i u koloni zaprežnih kola dovezli je u Gradačac", dodaje Muftić Mujkanović.

Nezapamćen rod '69. godine

Taj postupak voćara izazvao je zanimanje šire javnosti. Prepričava se i kako se u to doba u Gradačcu ništa nije dešavalo te da je vladala prava ljetna monotonija. Kako bi oživjeli čaršiju, grupa entuzijasta pokrenula je priču o izložbi šljive koja bi bila obilježena i muzičkim programom i nazvali je Dani šljive. Prema pisanim dokumentima i svjedočenjima aktera prošlih događaja, 1969. godine, rod šljive je bio nezapamćen.

Nema avlije bez šljivika 

"Zbog kvaliteta zemljišta, zbog velikog broja sunčanih dana i geografskog položaja na kojem se sade voćnjaci šljive, ta šljiva je imala optimalan sastav potrebnih vitamina, vode i bila je izvrsna kako za proizvodnju džemova, sokova, rakije, tako isto i za sušenje", pojašnjava naša sagovornica.

Ovdje se danas proizvedu hiljade tona šljive, odnosno oko 50 posto ukupne godišnje proizvodnje ovog voća u Bosni i Hercegovini, a izvozi se i na tržište Evropske unije. Veliki dio ide i u preradu. Skoro da nema avlije bez barem nekoliko stabala, a domaćini spravljaju i različite đakonije od njih – poput sokova, džemova, pekmeza, bestilja, koje koriste i za pripremu različitih poslastica.

I visočki faraoni bi mastili brkove Babićevom pečenicom

Vremenom su Dani šljive, prerasli u Međunarodni sajam poljoprivredne i prehrambene industrije - Sajam šljive, koji se obilježava svake godine krajem avgusta. Tada Gradačac postaje centar regiona, u koji hrle posjetioci iz svih krajeva BiH, ali i iz susjednih država.

"Mi u Gradačcu kažemo da je to naš najbolji turistički proizvod jer zaista on okuplja mnoštvo delegacija, okuplja veliki broj posjetilaca i turista", kaže Ensar Mešanović, direktor Turističke zajednice Gradačac.

Bijela kula Zmaja od Bosne

Bude to svakako prilika i za obilazak Bijele kule Zmaja od Bosne, smještene u kompleksu Starog grada. Utvrda je bila kapetanovo sjedište i služila je za vojnu i administrativnu upravu. Podignuta je na najvišoj tački, gdje završava posavska ravnica i počinju se uzdizati bosanska brda. Odavde se pruža pogled na pet gradova – Odžak, Bosanski Šamac, Orašje, Brčko i Modriču.

Husein-kapetan Gradaščević

"Husein-kapetan Gradaščević je najpoznatiji gradačački kapetan, rođen je 1802. godine u Gradačcu, našao se na čelu gradačačke kapetanije nakon što su mu ubili njegovog brata Murat-pašu", navodi Mešanović.

Bio je vojskovođa u službi Osmanlija, a kasnije bosanski kapetan koji se borio za autonomiju u Osmanskom carstvu. Tokom svog kapetanstva, stekao je ugled u narodu zbog mudrog vladanja i tolerancije. Godine 1831. izabran je za vođu pokreta za bosansku autonomiju, a preuzeo je i titulu vezira. Brzo je otjerao osmanlijskog vezira i ostale protivnike bosanske autonomije te tako postao de facto vladar Bosanskog pašaluka.

Šta je zajedničko siru, bilju, Ivi i Ćiri, a nisu veziri?

"Kula Husein-kapetana Gradaščevića je nacionalni spomenik BiH, poznata je u narodu kao Bijela kula, jer zidine koje je okružuju su nastale prije Husein-kapetana, kad se on pojavio sagradio je Bijelu kulu na platou, na zidinama", kaže direktor Turističke zajednice. 

Samo jedna žena je kročila na kulu

Unutar široko razvedenih bedema ovog fortifikacionog sistema koji ima tri ulaza osigurana kapi-kulama, nalazi se oko 18 m visoka, od opeke sagrađena kula s tornjem na vrhu. Masivno građeni četverospratni toranj, kvadratne osnove, visok 22 m, najmlađi je objekt te vrste u Bosni i Hercegovini.

Melek-hanuma bila je jedina žena koja je kročila na Bijelu kulu

Zanimljivo je da ovdje nisu dolazile žene, osim majke Husein-kapetana Gradaščevića, naime Melek-hanuma je jednom otišla na Bijelu kulu, i to samo, kako bi izdala naredbu u trenutku kada je kapetan bio odsutan, a stražar primijetio da se austrijska vojska priprema i da prijeti opasnost.

Danas je Bijela kula simbol Gradačca. Zauzima centralno mjesto na grbu Grada i predstavlja jednu od najznačajnijih historijskih građevina u Bosni i Hercegovini, a ovaj nacionalni spomenik godišnje posjeti hiljade ljudi. Na njenom vrhu se nalazi restoran, u kojem se služe tradicionalna bosanska jela.

Turističko čudo "Ranch"

Još jedna destinacija koja oduševljava u ovom gradu je izletište i odmaralište "Ranch", na kojem se posjetiocima nudi jahanje konja, a nalazi se tek na 15 minuta vožnje od centra grada. Nazivaju ga turističkim čudom i mjestom gdje se sastaju priroda i užitak.

Ranč na 15 minuta vožnje od grada

Dom je ovo za različite vrste životinja, a prvo mjesto svakako zauzimaju konji, brdsko bosanski, arapski i punokrvni englez. Za sat vremena jahanja, posjetioci izdvajaju oko 20 KM, u zavisnosti od termina. Na samom ranču je i restoran u kojem se nude različita jela domaće kuhinje.

Magaraca ima puno više u Bosni, nego u Hercegovini

I ovo su samo neke od destinacija u Gradačcu koje toplo preporučujemo. Ljubazni domaćini uputit će vas i na brojna druga izletišta i zanimljive lokacije. A, mi se uskoro javljamo sa novom pričom iz nekog drugog kraja.

Kompletnu posjetu ekipe Agrokluba Gradačcu, pogledajte u videu:

 


Povezana biljna vrsta

Šljiva

Šljiva

Sinonim: - | Engleski naziv: Plum | Latinski naziv: Prunus domestica L.

Šljiva raste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujna rasta. Pojedine sorte zahtijevaju strane oprašivače, dok se neke oplođuju same. Šljive donose plodove na dvogodišnjim... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Gradačac Zmaj od Bosne Šljiva Husein-kapetan Gradaščević Bijela kula Gradačački sajam 12 bisera Turizam Ruralni turizam Seoski turizam Bestilj Džem od šljive Šljivovica Senija Muftić Mujkanović Ensar Mešanović Turistička zajednica Gradačac


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.


Partner

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Rusija bilježi rekord u proizvodnji suncokretovog ulja - što je s izvozom?

Proizvodnja suncokretovog ulja u Rusiji mogla bi u sezoni 2023./24. porasti na rekordno visoku razinu u odnosu na posljednje godine. Očekuje se 7,55 milijuna tona, što će...

Više [+]