Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Braničevski okrug
  • 30.11.2017. 16:15

Prazne kuće kao potencijal seoskog turizma

Mnogi stanovnici iz Braničeva žive u inostranstvu, a njihove prazne kuće, kao i uticaj u dijaspori, mogao bi da doprinese razvoju seoskog turizma.

Foto: Danijel Grujić
  • 743
  • 28
  • 0

U severoistočnom delu Srbije nalazi se Braničevski okrug, poznat i kao oblast Braničevo. Obuhvata teritoriju grada Požarevca i teritoriju sedam opština i to: Golubac, Veliko Gradište, Malo Crniće, Petrovac na Mlavi, Žagubica, Žabari i Kučevo.

Bogat je prirodnim potencijalima, a odlikuje ga i povoljan položaj, jer se nalazi na raskrsnici kopnenih i vodenih puteva jugoistočne Evrope. Tako dunavska magistrala i moravsko-vardarska dolina mogu da budu u službi aktivnijeg razvoja seoskog turizma.

Veliki potencijal postoji i u velelepnim kućama građenim na jedan, dva ili više spratova, koje nisu iskorišćene, a sređene su. Na području braničevskog okruga proizvodi se i kvalitetna i zdrava hrana i ona predstavlja jedan od puteva razvoja seoskog turizma. Tako bi se povećalo i tržište za plasman kvalitetne hrane, koju proizvode poljoprivrednici.

Šansa za razvoj sela u braničevskom okrugu

Veliki broj sela u braničevskom okrugu beleži višedecenijski trend depopulacije i negativan prirodni priraštaj. Broj stanovnika opada i kao posledica migracija zbog školovanja i zaposlenja u gradu. Na primer, opština Petrovac na Mlavi u svom sastavu ima sela Vitovnica, Bistrica, Melnica, Vezičevo, Busur, Ćovdin i u pomenutim selima kuće su prazne, zato što njihovi vlasnici i potomci žive i rade u inostranstvu.

One bi mogle da posluže za prihvat gostiju. Za sela u Braničevu je karakteristično da većinu čine gazdinstva koja imaju male obradive površine, nedovoljne količine za veliki otkup poljoprivrednih proizvoda. Šansa se može pronaći kroz seoski turizam, gde bi plasman malih količina bio zagarantovan.

"Prošle godine, na seminaru savetodavaca PSSS Srbije, prezentovana je tema, koja se odnosi na razvoj seoskog turizma i došlo se do zaključka da je razvoj seoskog turizma moguć ako se prepozna kao plasman poljoprivrednih proizvoda sa dodatom vrednošću, odnosno da se seoski turizam diverzifikuje", ističe Zvezdana Jovanović savetodavac u Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi u Požarevcu.

Promocija preko dijaspore

Preko 20 odsto stanovništva sa prostora braničevskog okruga živi i radi u inostranstvu, po čemu okrug prednjači u Srbiji. To se može iskoristiti za promovisanje potencijala. U budućnosti trend dolaska turista u sela iz razvijenih država biće u porastu, a mnogi njihovi stanovnici nisu posetili Srbiju, pa ni oblast Braničevo.

Mogućnost samozapošljavanja na sopstvenom gazdinstvu

Radno aktivno stanovništvo u braničevskom okrugu, koje nije zaposleno, a živi u selima u opštinama Petrovac na Mlavi, Žagubica, Kučevo živi u kućama koje imaju veliku površinu, ili u istom dvorištu imaju još po jednu kuću koju ne koriste. Ova mogućnost nije dovoljno iskorišćena zbog nedovoljnog informisanja i obrazovanja stanovništva, ali i nedovoljne promocije seoskog turizma potencijalnim turistima. Dugoročno, nedostaci mogu da se reše.

"Mnogi mladi ljudi koji žive na selu, a i oni koji su nezaposleni, a imaju dedovinu na selu, mogu da nađu posao u seoskom turizmu. Potrebna je dobra organizacija, uz primenu biznis plana i jaka volja da se istraje u tome. Moguća je i dodatna zarada u okviru seoskog turizma i to pripremanjem i usluživanjem hrane i pića", kaže Zvezdana Jovanović.

Foto: Danijel Grujić


Tagovi

PSSS Požarevac Zvezdana Jovanović Prazan prostor Velelepne kuće Razvoj seoskog turizma Inostranstvo Kvalitetna i zdrava hrana Depopulacija Migracija Braničevski okrug Žagubica Petrovac na Mlavi Busur...


Autor

Danijel Grujić

Više [+]

Danijel Grujić, Petrovac na Mlavi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Narodnu nošnju krasi prelep ukrasni kaiš.