Za tri godine "novo" poljoprivredno tlo

Vukovarsko-srijemska županija, općine Drenovci, Gunja i Vrbanja te tvrtke Sladorana i ABC Consulting započele su s provedbom Programa revitalizacije poljoprivrednog zemljišta na poplavljenom području Vukovarsko-srijemske županije kojemu je cilj povećati plodnost poljoprivrednog zemljišta koje se u svibnju prošle godine na području županjske Posavine našlo pod poplavnim savskim vodama.

Kako bi s onime što se po tom pitanju namjerava činiti bili upoznati i sami poljoprivredni proizvođači, organizirane su tri radionice od kojih je prva održana u Drenovcima uz odaziv šesdesetak poljoprivrednika. "Cilj nam je u naredne tri godine pod kontrolu plodnosti tla staviti više od 95% poljoprivrednog zemljišta, a nakon provedenih mjera, za otprlike četiri godine, izvršiti kontrolu učinka pojedinih mjera i doći do konkretnih podataka kako bi rezultate i saznanja do kojih smo došli mogli primjenitii na ostala područja", kazao je Vukovarsko-srijemski pročelnik za poljoprivredu Andrija Matić, predstavljajući program.

Dogodine prvi rezultati

Matić navodi kako bi s tim u svezi do 1. kolovoza trebala završiti kalcizacija poljoprivrednog zemljišta koja će biti obavljena na 2.830 hektara poljoprivrednog zemljišta i zelena gnojidba tla kojom će biti obuhvaćeno 943 hektara. "Već na godinu vidjet ćemo rezultate koje smo time polučili i ako budu dobri, a u što ne sumnjam, možemo ih pokušati primjeniti i u drugim područjima", naveo je Matić.

Od 18.920 hektara poljoprivrednog zemljišta na području općina Drenovci, Gunja i Vrbanja upisanog u nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela Arkod, poplavljeno bilo 7.854 hektara odnosno 41,5%.

Matić je također pojasnio kako se sukladno Programu revitalizacije poljoprivrednog zemljišta, plodnost tla namjerava podići mjerom kalcizacije odnosno unosa kalcija u tlo kojim se pak želi utjecati na smanjenje kiselosti tla i povećanju njegove rahlosti te mjerom sideracije (zelene gnojidbe).

Zelenom gnojidbom do boljeg tla

A o tome što je sideracija odnosno zelena gnojidba govorio je prof. dr.sc. Danijel Jug s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, rekavši kako se s tim upitom susreće često, iako je riječ o mjeri koja je poznata nekoliko tisuća godina, ali je nažalost naši poljoprivrednici slabo primjenjuju. "Riječ je o mjeri kojom se tlo opskrbljuje dušikom. Danas bi ljudi trebali znati kakva je to mjera i koje nam dobro donosi. Pravo pitanje je, zašto to naši poljoprivredni proizvođači ne rade. Postoji odgovor i leži u agrotehnici odnosno povećanim troškovima, a dijelom i u nevidljivoj zaradi koju ne možete osjetiti odmah u datom trenutku. Zelenom gnojidbom se poboljšava svojstvo tla i ona znači unos organske nadzemne biljne mase u tlo odnosno hrane u tlo", pojasnio je Jug podsjetivši kako i EU sve više inzistira na primjeni tzv. zelenog slijeda.

Po njegovom mišljenju, iako se stječe dojam kako se bez novca u poljoprivredi ne može puno napraviti, to nije tako.

"Puno se stvari može napraviti, a da se u igru ne upliće novac. Razvijanje svijesti o poljoprivrednoj proizvodi i važnosti poljoprivredne proizvodnje jako puno ovisi o svijesti samog poljoprivrednog proizvođača. Mlađi prije prihvaćaju savjete. Bitno je ne slušati isključivo samoga sebe već se informirati i slušati onoga tko zna više od tebe. To je ključ uspjeha", ocjenio je taj mladi stručnjak.

Novac osiguran

Po riječima Gorana Tkalčeca iz Agrokontrole Zagreb, od listopada prošle do travnja ove godine, uzorci za kemijsku analizu poljoprivrednog tla uzeti su s 1.110 lokacija na području županjske Posavine odnosno s ukupno 5.800 hektara. "Došli smo do podataka da od tih 5.800, na 2.830 hektara treba provesti kalcizaciju što će biti i ostvareno u ovoj godini, a na nešto manje od 1.000 hektara sideraciju odnosno zelenu gnojidbu. Time ćemo podići kvalitetu i plodnost tla što će u konačnici rezultirati povećanjem prinosa i smanjenjem troškova gnojidbe i prihrane u narednih deset godina", upozorio je Tkalčec dodajući kako su sredstva potreba za provedbu projekta, u iznosu 2,7 milijuna kuna, u potpunosti osigurana.

"Novac je osiguran i već su odrađene i naplaćene kemijske analize tla kao i mjere preporuke i popravka tla, a osigurane su i donacije za samu kalcizaciju odnosno prijevoz karbolkalka iz Sladorane i rasipanje po oranicama kao i sjeme", naveo je Tkalčec. Naveo je kako je u drugim zemljama posev normalna praksa da se na osnovu kemijske analize tla rade mjere popravka tla. "Kod nas međutim postoje dva problema. Jedan proizlazi iz činjenice da to sve skupa košta, a drugi je manjak edukacije naših poljoprivrednih proizvođača. A i ono što se do sada na ovom području radilo, nije se radilo na temelju kemijskih analiza čime je napravljeno više štete nego da se ništa nije napravilo", poručio je Goran Tkalčec.

Od 1. srpnja Nitratna direktiva

Umirovljeni profesor osječkog Poljoprivrednog fakulteta, agrarni stručnjak dr. sc. Vladimir Vukadinović mišljenja je kako poljoprivrednim proizvođačima treba dati znanje pa tek onda od njih očekivati da budu uspješni. "Kada se razmatraju opcije kako pristupiti gnojidbi ja imam i četvrtu opciju. Ne gnojiti. Ali svaki proizvođač bi morao biti svjestan da na taj način gubi barem od 30 do 50% prinosa. To je veliki gubitak", kazao je rekavši kako je kada se govori o plodnosti i zdravlju tla isto kao kad se govori o ljudskom zdravlju. Ničega ne valja previše, ali niti premalo.

Govoreći o posljedicama koje je poplava ostavila na poljoprivrednom tlu, zaključio je da nekih velikih promjena nema.

"Ima promjena u humusu na bolje. Vrijednost pH se nije promjenia. Naravno ima i razloga zbog čega. Žetvu nismo odnijeli već smo sve to zaorali i u zemlju je došla velika količina organske materije. Ja sam očekivao promjene u pH ali se one nisu dogodile", usvrdio je Vladimir Vukadinović.

O poštivanju Nitratne direktive poljoprivrednim proizvođačima govorio je priznati stručnjak za održivu i ekološku poljoprivredu Darko Znaor podsjetivši kako će se poljoprivrednici koje zahvaća Nitratna direktiva od 1. srpnja ove godine, kada Direktiva stupa na snagu, morati pridržavati striktnih drugačijih pravila skladištenja i korištenja stajskog gnoja od dosadašnjih. "Na prvi pogled ti zahtjevi izgledaju jako rigorozno i ograničavajuće, ali oni to nisu ukoliko želimo zaštiti vlastito zdralje i zdravlje naše djece", poručio je poljoprivrednicima Znaor.