Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Forum o pšenici
  • 12.09.2018. 18:00

Koliko i za koga proizvoditi pšenicu?

"Kada analizirate setvu pšenice, dođete do podatka da 110.000 gazdinstava seje pšenicu na površini manjoj od dva hektara. Na toj maloj površini, sa ovim uslovima ulaganja, sa tri do 3,5 tone po hektaru, ne može se očekivati profit", kaže Čedomir Keco.

Foto: Đorđe Simović
  • 1.755
  • 84
  • 0

Skup nazvan "Forum o pšenici - proizvodna iskustva, setva - koliko, šta, kako i za koga?", biće održan sutra (13.9.) u Novom Sadu, u zgradi Foruma. Uz TV produkciju Otkos, organizator je i list Gazdinstvo, čiji je urednik agrarni analitičar Čedomir Keco.  Kako kaže, na skupu će se  govoriti o tome kolike su stvarne potrebe Srbije za hlebnim zrnom i semenom i kako se utvrđuje obim setve i žetve.  

Stručnjaci će preneti iskustva i oceniti ovogodišnju žetvu. Biće reči i o kvalitetu zrna i standardima mlinske industrije, određivanju kvaliteta, javnim skladištima i garanciji za robne zapise, da li se može vratiti ugovor između ratara i mlinske industrije i šta pokazuje analiza o vremenu prodaje i ceni pšenice.

Na skup su pozvani eksperti, predstavnici državne administracije, izvoznici i mlinari, kao i novinari. U susret skupu, ali i početku setve pšenice koja će za manje od mesec dana, Čedomir Keco je odgovorio na nekoliko aktuelnih pitanja.

Pšenica
Forum o pšenici sutra u Novom Sadu (Foto: Pixabay / Couleur)

S jedne strane imamo činjenicu da je na zalihama puno pšenice, što od ovogodišnje žetve, što od prelaznih zaliha, a sa druge strane zahtev Poslovnog udruženje industrijskih mlinova, pekara i fabrika testenina "Žitounije" za uvozom do 40.000 tona kvalitetne pšenice bez carine iz Mađarske. Da li taj zahtev ima opravdanja?

Da li ćemo uvoziti pšenicu iz Mađarske?

Taj zahtev je odbijen. Za sada s pravom, jer još niko u Srbiji nije izračunao koliko mi imamo pšenice koja po kvalitetu zadovoljava standarde mlinske industrije. Dakle, država je ovo stavila ad acta. Bitno je uraditi analizu kog kvaliteta je lager naše pšenice, koji se procenjuje na velikih tri miliona tona.

Sa druge strane, godinama se javno govori o tome kako mi proizvodimo sve nekvalitetniju pšenicu i da smo počeli da gubimo tradicionalna izvozna tržišta za pšenicu i brašno u okviru CEFTA sporazuma?

Suština je u izvozu prema Crnomorskom slivu. Kada se pšenica uputi u Konstancu, ona se uključuje u svetsku tržišnu utakmicu. A tamo su cene daleko ispod želje naših ratara. Ratari sada pred sebe postavljaju pitanje: da li sejati pšenicu i pod kojim uslovima ona može biti profitabilna? Ono što je jedino činjenično jeste da smo mi obezbedili prehrambenu stabilnost u Srbiji, jer su naše godišnje potrebe između 860.000 i 920.000 tona pšenice. Sa semenskom pšenicom je to 1,2 do 1,3 miliona tona. Sve ostalo je višak, koji je slobodan za prodaju u inostranstvu.

Nažalost, ni statistika nam nije jača strana.

Morali bismo da razjasnimo na osnovu kojih merila mi utvrđujemo kolika je setva, pa nakon toga kolika je bila žetva, i na kraju kvalitet. A pšenica nije u otkupu razvrstavana po kvalitetnim grupama. Sve su to važna pitanja koja čekaju odgovore, da bi ratari ušli u setvu. Kada analizirate setvu pšenice dođete do podatka da 110.000 gazdinstava seje pšenicu na površini manjoj od dva hektara. Tim proizvođačima treba jasno ukazati da je takva proizvodnja nerentabilna. Na toj maloj površini, sa ovim uslovima ulaganja, sa tri do 3,5 tone po hektaru ne može se očekivati profit.

Pa kako doći do profita?

Prosečna prinos u Vojvodini je 5,5 tona po hektaru, a ima velikih proizvođača, kojih nije mnogo, koji imaju prosečan prinos preko osam tona po hektaru. Oni podižu državni prosek. Činjnica je da bi dobar deo pšenice trebalo da zamenimo sa uljaricama ili alternativnim biljnim kulturama.

Suša u EU "gura" cenu pšenice

Pšenica na tržištu ima uzlazni trend već više od mesec dana. Šta možemo očekivati u narednom periodu?

Ja sam savetovao poljoprivrednike da ne prodaju pšenicu odmah, što se ispostavilo kao dobar savet. Međutim, sada imamo novu situaciju da je žetva završena u zemljama koje proizvode velike količine pšenice. S tim u vezi Rusija je odlučila da ne ograničava izvoz. To znači da će ruska pšenica biti jeftinija u crnomorskim lukama i da će kao takva imati kupce.

Šta dalje?

Trebalo bi se u setvi opredeliti za kvalitetne pšenice i posebno za tvrdu pšenicu. Za durum pšenicu su zainteresovani Italijani, koji je kupuju od Francuza u neograničenim količinama za svoje potrebe. Na žalost, kada su nam Italijani pre šest godina nudili da za njihove potrebe sejemo durum pšenicu na 30-40.000 hektara u Vojvodini, nisu našli partnera.


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: - | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usev, a njome je zasejana ¼ obradivih površina na svetu. Pšenični hleb osnovna... Više [+]

Tagovi

Pšenica Čedomir Keco Tvrda pšenica Durum pšenica Profitabilnost pšenice Lager pšenice Crnomorkski sliv


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."