Ensar Mešanović: Vraćamo značaj Gradačačkog sajma i domaće poljoprivrede

Najstarija sajamska manifestacija u Bosni i Hercegovini "Sajam šljive" u Gradačcu ove godine donosi brojne kvalitetne sadržaje i aktivnosti, a po prvi put na ovu privredno-turističku manifestaciju stižu i izlagači iz Turske. Održat će se na oko 5.000 kvadratnih metara površine na lokalitetu sportske dvorane Skenderija u tom gradu. 

Prvi sajam šljive u ovom gradu je održan 1969. godine, a 18 godina kasnije je dobio prefiks međunarodnog. Danas je on nadaleko poznata manifestacija, a kraj avgusta je vrijeme kada svi putevi vode ka sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u grad Zmaja od Bosne, Huseina-kapetana Gradaščevića. 

Pet decenija je Gradačac mjesto susreta posjetilaca, izlagača i domaćeg stanovništva, ali i predstavnika političkog i poslovnog svijeta. Tim povodom prvi čovjek sajma i direktor Turističke zajednice Gradačca, Ensar Mešanović, u razgovoru za Agroklub otkrio je šta očekuje posjetioce, ali i izlagače na ovoj četverodnevnoj manifestaciji koja će biti upriličena od 24. do 27. avgusta 2022. godine.

Ambiciozna očekivanja

Ove godine se održava 49. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije "Sajam šljive" u Gradačcu, kakva su Vaša očekivanja?

Iza nas je 53 godine tradicije i 49 sajamskih manifestacija, što s pravom Gradačcu, gradu domaćinu daje titulu sajamskog grada. Očekivanja su nam ambiciozna. Pokušavamo kao novi menadžment vratiti sajam šljive kao manifestaciju od značaja za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Ova sajamska priča je nastala iz potrebe i u proteklim godinama je znala odgovoriti na potrebe i izazove s kojima smo se susretali.

Najavili ste dolazak oko 350 izlagača, iz kojih zemalja oni stižu i kojim proizvodima će se predstaviti?

Kao što sam napomenuo, naši planovi su ambiciozni, želja je velika, želimo da 49. sajamska priča bude dobar uvod za sljedeću godinu u kojoj organizujemo 50. sajam i pored toga naredne godine slavimo 50 sajamskih priča iza nas. Ove godine očekujemo oko 350 izlagača koju dolaze iz sektora poljoprivrede i prehrambene industrije. Izlagače imamo iz pet zemalja, prije svih Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i po prvi put izlagače iz Turske. Oni će nam predstaviti poljoprivrednu proizvodnju svojih krajeva, hranu koja nastaje kao finalni proizvod poljoprivredne proizvodnje, kompanije iz Turske će predstaviti pesticide za poljoprivrednu proizvodnju i maslinovo ulje.

Veče za izlagače

Najavili ste bolje i uspješnije izdanje ove manifestacije u odnosu na prethodne godine, kako kvalitetom, tako i sadržajem. Šta je to što će posjetioci, ali i izlagači moći vidjeti?

Nama kao organizatoru sajma su izlagači jako važni. Mi razumijemo da nije jednostavno izdvojiti novac u ovako teškim vremenima i doći na sajam, a troškovi nisu mali. Uz sve poteškoće s kojima se izlagači susreću, mi kao organizatori dajemo maksimalne napore da im olakšamo. Trudimo se pružiti što bolju tehničku podršku od lobiranja kod kantonalnih vlada da se istima sufinansira odlazak na sajmove do organizacije četverodnevnog boravka u Gradačcu. Pokušavamo s naše strane omogućiti im što jeftiniji boravak ovdje.

Tradicionalno pripremamo veče za izlagače, posvećujemo im pažnju po uzoru na dobrog domaćina. Posjetioci su nam, također, posebno važni. S te strane se trudimo pored sajamske manifestacije obezbijediti što bolji i kvalitetniji kulturno zabavni program. Želja nam je da se posjetioci što ljepše osjećaju u našem gradu. 

Poznato je da Gradačački sajam ima veliku ulogu u razvoju poljoprivrede u BiH, a to sa sobom nosi i određeni teret odgovornosti. U čemu vidite priliku kada je riječ o domaćoj poljoprivredi?

Gradačački sajma je nastao iz potrebe. Iz problem plasmana i prerade je nastao. U početku je on bio snažna organizacija koja je okupljala struku, proizvođače i prerađivače. Kako je vrijeme odmicalo i kako je sajam prolazio kroz svoje problematične sfere, tako se i njegova uloga smanjivala. Struka se udaljila i korist se smanjila. Mi smo prepoznali taj problem i sada pokušavamo vratiti značaj samog sajma.

Kao novi menadžment pokušavamo uticati kod resornih ministarstva i zahtijevamo određene pomake kad su u pitanju poticaju u poljoprivredi i zaštita domaće poljoprivredne proizvodnje. Ti procesi idu jako teško. Imajući u vidu značaj domaće poljoprivrede ove godine na sajmu obrađujemo temu "Značaj ulaganja države u domaću poljoprivrednu proizvodnju". Svjesni smo da je jedina šansa za domaću poljoprivredu nesebična potpora države.

Šljiva tražena na EU tržištu

Ulažete velike napore da zaštitite gradačačku šljivu kao brend, kako ocjenjujete dosadašnji uspjeh i kakvi su planovi?

Gradačačka šljiva je prepoznatljiva i tražena na tržištu Evrpske unije. Naše domaće kompanije koje je otkupljuju i distribuiraju na tržište Evropske unije su odradili veliki dio posla. U cilju brendiranja naše šljive su iste kompanije se udružile i osnovale Marketinšku asocijaciju BiH šljive i pokrenule postupak njenog brendiranja pri Ministarstvu poljoprivrede u Njemačkoj.

Sada zajednički pokušavamo obezbijediti novac neophodan da završimo taj dio posla. Neophodno nam je da obezbijedimo 100.000 eura te smo već obavili određene razgovore s Vladom Tuzlanskog kantona. Nadamo se da bismo ove godine mogli završiti taj posao. 

Na sajmu će biti upriličena i prezentacija proces pečenja rakije. Možete li malo detaljnije pojasniti šta je to što će zainteresirani posjetioci imati priliku da vide?

Važno nam je da ne zaboravimo tradiciju. Ove godine organizujemo na našem jezeru Hazna Gastro avliju. Tamo će posjetioci moći vidjeti našu tradiciju. Spravljanje naših domaćih slatkih i slanih specijaliteta, tradicionalno pečenje pekmeza, pripremanje slatka od šljive i slično. Posjetioci će imati priliku sve te proizvode degustirati i uživati u okusima. 

Pčelari na margini

Na ovogodišnjem izdanju se održava i peta po redu podsajamska aktivnost, odnosno Međunarodni sajam pčelarstva, kakav je interes pčelara, koliko je BiH napredovala u ovoj oblasti, gdje smo u poređenju sa zemljama regiona?

Naši pčelari su nekako na margini. Teško da nadležni prepoznaju rad i značaj pčelarstva. Mi kao sajam smo primijetili da se sajam pčelarstva u našem gradu organizira s poteškoćama, prije svega finasijskim. Onda smo došli na ideju da mi, kao Sajam šljive, pomognemo našim pčelarima i uvrstimo ih u našu podsajamsku manifestaciju i na taj način olakšamo organizaciju i finasijski ih pomognemo. Teško da se možemo porediti sa zemljama okruženja, ali mislim da imao velikog potencijala kojeg treba razvijati. Za sada je i potpora države na jednom zadovoljavajućem nivou.

Ulaznice 2 KM

Kako zainteresirani izlagači mogu do štanda, koje su cijene ulaznica za posjetioce i je li obezbijeđen parking? 

Mi smo u protekla dva mjeseca kontaktirali stotine izlagača kako iz BiH tako i susjednih zemalja. Maksimalno smo olakšali naše zahtjeve za izlaganje na sajmu. Pokušavamo obići sve potencijalne izlagače i ponuditi im tehničku pomoć i na taj način olakšati njihov dolazak. Svi potencijalni izlagači koji do sada nisu izlagali na našem sajmu mogu nas pratiti i kontaktirati preko našeg weba www.gradacackisajam.ba i Facebook stranice Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene indsustrije – Sajam šljive, na mail adrese: prijava@gradacackisajma.ba, info@gradacackisajam.ba, kao i putem telefona +387 35 817 222.

Cijena ulaznice za posjetioce je skromnih 2,00 KM, a parking prostor smo obezbijedili za sve izlagače i posjetioce u neposrednoj blizini sportske dvorane Skenderija