Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Dunavski biznis forum
  • 09.10.2017. 10:40

Znanje i investicije za održivost sela

Izgradnja infrastrukture i poreske olakšice trebalo bi da budu dovoljno dobar motiv za investitore u ruralnim područjima. Zadružno organizovani poljoprivrednici mogli bi da budu dovoljno dobra sirovinska baza kako bi njihov posao bio uspešan, a na obostrano zadovoljstvo.

Foto: Đorđe Simović
  • 1.120
  • 56
  • 0

Da nam sela kopne i nestaju, nije nikakva novina. Stanje je naročito teško u južnoj i jugoistočnoj Srbiji, ali i u drugim krаjevima centralne Srbije, pa i u delovima Vojvodine. Demografska situacija je zabrinjavajuća.

Dobro je da je taj problem sve više u fokusu javnosti. Mere koje sprovodi ministar bez portfelja zadužen za regionalni razvoj Milan Krkobabić tek bi trebalo da se stave pod lupu i da se proceni njihov stvarni efekat.

Predložena rešenja za opstanak sela

I druge institucije, pojedinci i medijske kuće daju svoj doprinos ovoj problematici. Tako je kao deo šestog Dunavskog biznis foruma, a u organizaciji "Dnevnik-Poljoprivrednika" u Privrednoj komori Vojvodine, u Novom Sadu, održan panel nazvan "Aktuelni problemi sela i poljoprivrede Srbije i mogućnost njihovog prevazilaženja". U njegovom radu učestvovali su naši agroekonomisti, profesori univerziteta, predstavnici Zadružnih saveza Srbije i Vojvodine, kao i stručnjaci koji proučavaju klimatske promene i njihov uticaj na poljoprivredu.

Dunavski biznis forum

Keserović: Zaokret ka radno intenzivnim proizvodnjama

Govoreći na panelu o aktuelnim problemima sela i poljoprivrede, prof. dr Zoran Keserović, član Akademijskog odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti, rekao je da moramo da razvijamo radno intenzivne proizvodnje od povrtarstva, voćarstva, vinogradarstva, pa preko proizvodnje lekovitog bilja i sadnog materijala sve do stočarstva:

"Ako hoćemo da spasavamo nerazvijena područja, moramo da dovedemo velike kompanije, ali im moramo obezbediti infrastukturu: puteve i struju. Drugi način je da razvijemo kooperantske odnose između velikih kompanija i malih proizvođača, ali na ekonomskoj osnovi. Treći način je da organizujemo male proizvođače, jer oni kao pojedinci ne mogu da urade ništa. Predlažemo da se oformi agrarna banka, gde bi dijaspora pomogla razvoj ruralnih sredina. Zainteresovanih ima, ali pre toga država mora da razvije infrastukturu".

Nema opstanka bez udruživanja

On je pohvalio inicijativu ministra Krkobabića:

Zoran Keserović

"Od svih državnih organa, jedino je ministar bez portfelja zadužen za regionalni razvoj Milan Krkobabić prepoznao važnost unapređenja zadrugarstva. Dobro je što se taj novac daje, ne za formiranje zadruga, već za unapređenje tehnologija proizvodnje i prerade, a tu je uključena i lokalna samouprava. Nek od osam novoosnovanih zadruga opstane jedna, i to je dobro. Ne mogu poljoprivrednici u Srbiji opstati bez udruživanja. Čak 48% gazdinstava u Srbiji ima manje od dva hektara obradivog zemljišta".

Ulaganje u obrazovanje

Dodao je da poljoprivrednici mogu biti konkurentni, ako primenjuju savremene tehnologije. Govoreći o nedostacima poljoprivrednih fakulteta, rekao je da studenti nemaju dovoljno praktične obuke:

"Ne mogu poljoprivredni fakulteti da budu bez oglednih polja. Na tim poljima bi morale da budu najsavremenije tehnologije iz svih oblasti. Verujte mi da postoje strane kompanije koje hoće da pomognu, da tu budu staklenici, plastenici, traktori. Nema napretka Srbije bez ulaganja u znanje i obrazovanje".

Keserović kaže da bi država morala da privoleli vlasnike kapitala da investiraju u nerazvijena brdsko-planinska područja tako što će im obezbediti pojednostavljene uslove za investiranje.

Zadružni savezi: sporo rešavanje uknjižbe

Predstavnici Zadružnih saveza Srbije i Vojvodine na panelu su konstatovali sporost rešavanja uknjižbe zadružne svojine, što mnogim zadrugama onemogućava uspešnije poslovanje. Konstatovan je i manjak neophodnih investicija u zadružnom sektoru. Na panelu je uočena i ohrabrivana saradnja lokalnih proizvođača hrane sa hotelsko-turističkom zajednicom. Cilj je da se što više lokalno proizvedene hrane kroz turizam lokalno i plasira.

Na osnovu popisa iz 1948. godine samo 12 sela u Srbiji je imalo manje od 50 stanovnika, a 62 manje od 100 stanovnika. Danas 1.040 naselja u Srbiji ima manje od 100 stanovnika.

Klimatolozi: Mora se menjati tehnologija poljoprivredne proizvodnje

Uz demografske probleme na panelu "Aktuelni problemi sela i poljoprivrede Srbije i mogućnost njihovog prevazilaženja" klimatolozi su upozorili na dramatične klimatske promene i nužnost promene tehnologije proizvodnje. Rukovodilac Grupe za monitoring klime i analize Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije Dragan Mihić, predstavio je uporednu analizu vremenskih promena sa svim posledicama u poslednjih nekoliko decenija, a sa sumornim predviđanjima za decenije koje su pred nama.

Profesor dr Miroslav Malešević rekao je da moramo da menjamo setveni plan i da upotrebljavamo sorte prilagođenih našim agrometeorološkim uslovima. Podatak koji navodi na razmišljanje, a koji je izneo ovaj stručnjak, jeste da je u poslenjih deceniju i po pšenica čak šest puta dala veći prosečan prinos od kukuruza. Dovoljno upozorenje koliko su jari usevi ugroženi paklenim vrućinama i odsustvom padavina.

Foto: Đorđe Simović


Foto prilog


Tagovi

Selo Dunavski Biznis Forum Zoran Keserovič Miroslav Malešević


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.