Zvanične procene su da su suša i visoke temeprature ove godine uticale da ćemo ove godine imati nešto manji prinos grožđa, s tim da je bilo krajeva kojima je u rodu grožđa zasmetao nedostatak sunčanih dana.
Srbija u poslednjih nekoliko godina, a praktično od početka ovog veka, beleži sve bolje rezultate u vinskoj industriji. Sve više ljudi odlučuje se na proizvodnju grožđa i vina, povećavaju se hektari pod vinovom lozom, raste i izvoz, a lepo uređene vinarije sa podrumima i degustacionim salama uključuju se u rute vinskog turizma.
Prema podacima Privredne komore Srbije, pod vinovom lozom je preko 20.100 hektara, godišnje se proizvede oko 160.000 tona grožđa, a proizvodnjom istog se bavi oko 80.000 poljoprivrednih gazdinstava. Prema nekim drugim izvorima (pre svega stručnih časopisa), sve ove brojke su još i više. Broj vinarija prešao je 500 i nema meseca u kome se ne registruje neka nova.
Berba grožđa 2022. obavlja se tri nedelje ranije, negde i noću
Nekoliko domaćih vinarija su već postali veliki proizvođači, pa i izvoznici, ali je najviše manjih i srednjih vinarija koje svoj proizvod uglavnom plasiraju na tržište Srbije. Svi oni ovih dana sabiraju utiske o rodu grožđa i količini i kvalitetu vina koje će proizvesti.
"Grožđe je ove godine solidno. Nije u pitanju jedna od najboljih godina, ali s obzirom da smo imali sušu, zadovoljni smo i očekujemo da će biti dobrog vina koje smo ranijih godina izvozili i u Rusiju i Kinu, dok smo trenutno orijentisani uglavnom na tržište Srbije", kaže Predrag Stefanović, rukovodilac prodaje i distrbucije Vinarije Jelić iz Valjeva koja ima 20 hektara sopstvenih vinograda i proizvodi do 40.000 boca.
Zvanične procene su da su suša i visoke temeprature ove godine uticale da ćemo ove godine imati nešto manji prinos grožđa, s tim da se uticaj suše ne može generalizovati na sve krajeve Srbije, jer ima i onih kojima je u rodu grožđa zasmetao nedostatak sunčanih dana.
"Veći deo leta imali smo obećavajući rod, grožđe izuzetnog kvaliteta, ali su početkom septembra krenule kiše i grožđe je počelo da se kvari. Srećom, mi smo uspeli da pre toga uberemo značajne količine, nešto se fermentiše, ali smo za određeno količine dopustili da propadnu. Za sada u našoj liniji imamo tri vrste, odnosno tri brenda vina i očekujemo da ćemo i od ove berbe imati kvalitetnu ponudu", kaže Darko Maksić iz vinarije "Moravski val" iz Male Sugubine kod Trstenika koja ima tri i po hektara vlastitih vinograda i namerava da ih povećava.
Svi vinari koje smo sreli na 4. Good food and Wine festivalu, održanom u Beogradu, ističu važnost državne podrške ovom sektoru, pre svega kroz subvencije i promociju ponude.
"Dobar je trend, videćemo kako će biti u budućnosti", ističe direktor Vinarije Acumincum iz Starog Slankamena Marko Diković, koji očekuje dobro vino od ovogodišnjeg grožđa.
"Nadamo se dobroj berbi, s tim da mi idemo na kasnu berbu koja će biti polovinom oktobra. Sunce je pogodovale rodu i nadam se da će ga još biti do naše berbe", dodaje Diković čija se vinarija pozicionirala na tržištu sa vinom sorte širaz pod nazivom "Nomad".
Kao i većina drugih fruškogorskih vinarija, ali i širom Srbije, i "Acumincum" se uključila u vinski turizam i posete se zakazuju za grupe od četvoro do 25 ljudi. Uz vinariju gosti obilaze i tursko kupatilo (koje je prvi put na toj lokaciji izgrađeno 1566. godine), a poseta uključuje i degustaciju crvenih vina i, po dogovoru, eventualno zakusku, koktel ili ručak.
Ovakve ili slične vidove poseta priređuju i druge vinarije koje su svima važne za promociju, a nije nebitno da se ostvaruje određen prihod i od prodaje vina na licu mesta. Turisti na vinskim rutama imaju priliku da se upoznaju i sa kulturom, običajima i tradicijom vinske regije koju obilaze, a mogu da saznaju više i o proceduri proizvodnje vina, uključujući i njegovo odležavanje u buradima.
Foto prilog
Tagovi
Autor