Kako se "rađa" šaran?

Tijekom zime smo vas vodili na zamrznute ribnjake najstarijeg uzgajališta slatkovodne ribe u Hrvatskoj Ribnjačarstva Končanica, koji ove godine slavi 117 godina postojanja (osnovano je 1900. godine). Tamo su nam objasnili kako ribe kroz rupe u ledu, koje zaposlenici moraju napraviti, dobivaju kisik. Ovaj put smo ondje navratili da se uvjerimo kako se u njihovom mrijestilištu umjetno "rađaju" šarani (Cyprinus carpio).

Ribnjačarstvo Končanica se još u bivšoj Jugoslaviji kao prvo bavilo umjetnim razmnožavanjem riba. U to vrijeme je bilo njihovo mrijestilište najnaprednije. Kakva je situacija danas? Na to pitanje nam je odgovorila mlada dipl. inženjerka Mihaela Ružička iz Daruvara, koja vodi umjetno mrijestilište. Sa savjetima joj pomaže iskusni tehnolog Stevo Beleg.

Planiraju i umjetni uzgoj drugih riba

"Mrijestilište je početkom ove godine dodatno uređeno te sada ispunjava najsuvremenije standarde. Naše mrjiestilište je bilo obnovljeno prije godinu dana, nakon što je Ribnjačarstvo preuzela Vodoprivreda Daruvar. Umjetni mrijest za sada se provodi samo kod šarana i to drugu godinu zaredom", objasnila je.

Direktorica Nada Lukić-Kolundžić rekla nam je da je sa rezultatima razmnožavanja riba zadovoljna.

"Važno je da nismo ovisni, te imamo svoju mlađ šarana, kojega na našim ribnjacima uzgajamo 90-95%. Planiramo se baviti i umjetnim uzgojem drugih riba biljožderki. Kod amura ne bi smio biti problem. Gora situacija će biti sa tolstolobikom, kod kojeg nam nedostaju seksualno zrele matice. Umjetni mrijest je skup. Može se vršiti na šaranu, smuđu, somu i tolstolobiku. U slučaju, da bismo kupili riblju mlađ, samo 100.000 jedinki bismo platiti 380 kuna plus PDV. Nama je potrebno nekoliko milijuna", navodi direktorica.

Mihaela Ružička nas je vodila u mrijestilište, gdje nam je pokazala kako se provodi umjetni mrijest šarana, što je tome potrebno, te za koliko dana se ličinke ispuštaju u ribnjake.

"Mrijest se odvija u prirodnim uvjetima jedanput godišnje od svibnja do lipnja i to u plićaku obraslom travom, kako bi se žuto-zelena jajašca mogla prilijepiti", rekla nam je Mihaela, koja je izabrala tu temu za svoj diplomski rad. Razvoj ličinki šarana traje 3-4 dana, a vrlo je ovisan o temperaturi. Optimalna temperatura za razmnožavanje je oko 20 °C.

U Končanici su se usredotočili na kontroliranu reprodukciju. Svako ribnjačarstvo nema svoje mrijestilište i ribljom mlađi se opskrbljuju na prirodni ili polukontrolirani način. Od mrijesta do ispuštanja mlađi u ribnjak treba osam dana te četiri dana pripada na tempiranje ušto znači kupno 10 do 12 dana po turi - 1x godišnje. Ponekad, ovisi o potrebama, se mogu održati i 2-5 tura. To ovisi o broju ribnjaka. Svaka serija ima različit broj ikri, koja ponekad čine 20% majčine težine, ovisno o tome koliko je spolno zrela.

Kako se provodi umjetni mrijest šarana?

"Razmnožavanje riba je jedna vrsta ginekologije - sve mora biti sterilno", upozorava M. Ružička.

Priprema za umjetni mrijest šarana počinje 1. siječnja, kada se dnevno mjeri temperatura vode. U slučaju da je zbroj stupnjeva i dana 1000-1200 vrijednosti, znamo da je pravo vrijeme za to. Vrijeme mrijesta nije uvijek u isto doba. Može se dogoditi da je u ožujku voda topla 20 do 21 °C, i za nekoliko dana padne samo na 2-3 ° C. To nije dobro vrijeme za razmnožavanje. U zemljama gdje je topla klima tijekom cijele godine se može provoditi reprodukcija 3 puta godišnje. Kod nas samo jednom godišnje i to od svibnja do lipnja.

"Najprije provodimo selekciju matica šarana, koje su spolno zrele u 4-5 godini života. Moraju biti određene težine (optimalno 5-10 kg) i imati mekani trbuh. Stavljamo njih u bazen, u kojema vodu 3-4 dana zagrijavamo na 20-21 °C. Onda u ženke ubrizgavamo otopinu hipofize koja se uzima iz njihovog mozga. Uzorak isperemo acetonom. Nakon sušenja, dobivamo male loptice koje meljemo u prašinu, razrjeđujemo ih fiziološkom otopinom, koju zatim apliciramo u tijelo ženke. Najprije 10 % hipofize i nakon 24 sata još ostatak 90 % hipofize", objašnjava proces.

Hipofizu provode i na mužjacima, koji su seksualno zreli za 3 do 4 godine života. Ženski spolni otvor sašiju da ne ispadne ikra. Ovaj proces radi nekoliko djelatnika. Poslije 12 sati dobivaju od mužjaka mliječ, koju pipetiraju i stavljaju na led (kad je niža temperatura spermatozoidima se produžuje njihovo djelovanje).

Strogo kontrolirani proces

"Maticu osušimo, otvorimo joj spolni otvor i istiskamo ikru u zdjelu. Nitko od radnika ne smije imati mokre ruke, jer pri kontaktu sa vodom će ikra za 60 sekundi nabubriti i zatvori se mikropapila (otvor u koji može prodrijeti spermatozoid) ikre, koja se tada ne može oploditi. Ikra i spermatozoid se na suho pomiješaju i dodaje se otopina za oplodnju (voda, urea i sol). Smjesa se lagano miješa jedan sat perom guske, da se oplođena ikra ne ošteti, budući da je osjetljiva. Embriji su ljepljivi (u prirodi je to potrebno, da se mogu uhvatiti na biljkama), te se moraju inkubirati", dodaje.

Ljepljivost ikri kod umjetnog uzgoja se mora ukloniti otopinom tanina. Zatim se ikra ispere vodom i mora se premjestiti u posudu tzv. Cuger, gdje se inkubira 72 sati. Voda je protočna, čime se ikra opskrbljuje kisikom. Zatim se premješta u tzv. Weiss, gdje se "valja" i ponovo 4-5 dana inkubira. Proces rađanja ličinki se u Češkoj kaže "kulení", one crpe hranu iz žumanjačke vrećice, sa kojom se rađaju.

Nakon 4-5 dana se mogu početi hraniti zoo planktonom, hranidba traje 2-3 dana. Zoo plankton se nalazi u izmetu peradi, koji se baca u vodu. Prije nego li se izmet baci u ribnjak takvi objekti se moraju preorati, baciti vapno i tek onda se pune vodom, u koju se dodaje izmet peradi. Zatim se ličinke hrane "na mlijeko". Tako se naziva jer mješavina brašna ribe, peradi i glatkog brašna, kad se baci u vodu izgleda kao mlijeko. Na taj način se ličinke hrane 2 puta dnevno, ponekad i više puta.

"Ličinke ispuštamo iz PVC vreća u koje dodajemo kisik i ostavimo ih u vodi da se inkubiraju, da se temperatura vode u njima izjednači sa temperaturom vode u ribnjaku. Ne smije se razlikovati više od 2° C. Ličinke se u ribnjak ispuštaju uz jarak, tamo gdje je trava i gdje se imaju priliku sakriti. Na mjesto nasađivanja ličinki stavljamo još pokošenu travu zbog zaštite sa zraka. Za 10 dana se ličinke hrane tijestom, koje pravimo od ribljeg, sojinog, glatkog brašna i brašna peradi, koje miješamo sa vodom i stavimo u posudu iz koje mlađ sama jede. Ove godine smo ličinke stavljali u osam malih ribnjaka "rastilišta", i zatim ispuštali u ribnjake, koje zovemo "mjesečnjaci", tamo jesu mjesec dana, zatim njih lovimo i premještamo u veće ribnjake. Na umjetnu mrijest utječe mnogo čimbenika, kao naprimjer sadržaj kisika i nečistoća", zaključuje M. Ružička.

Posljednjih godina proizvodnja ribe na ribnjacima u Končanici raste, ponajprije zahvaljujući Vodoprivredi Daruvar d.d. koja je preuzela Ribnjačarstvo Končanica i investirala u revitalizaciju poduzeća, a u skladu s time uvode se i nove tehnologije.