Žuta hrđa i vremenske prilike desetkuju pšenicu

Pregledom polja zasijanih pšenicom utvrđeno je da su rane sorte pšenice u fazi početka klasanja. Stanje na poljima se ne popravlja, na nekim mjestima količine bolesti na pšenici su ogromne, a zahvatile su samo određene sorte, uglavnom domaće. Ipak, jedan dobar dio je zaštićen na vrijeme, a neki su ratari već nekoliko puta izvršilii zaštitu od bolesti. Neki su pokušali spasiti već zaraženu pšenicu, međutim stanje se uglavnom ne mijenja ili se to događa jako sporo i to će se itekako osjetiti na prinosima.

Bolesti klasa uzrokuju gljivice iz roda Fusarium i Microdochium, a najjače zaraze gljivicama su u vrijeme cvatnje ako pada kiša, a nje zadnjih dana nije nedostajalo. Poljoprivrednici moraju pregledaju usjeve i zaštititi ih, ovisno o razvojnoj fazi - protiv bolesti klasa, jer ovo je najvažnija zaštita pšenice o kojoj ovisi prinos i kakvoća uroda. Osim toga, preporuka za sve one koji dosad nisu obavili zaštitu suzbijanja žitnog balca je da to učine što prije. Odrasli oblik i ličinka na pojedinim parcelama čini štetu izgrizanjem uskih pruga u lišću pri čemu su vidljive bijele pruge, a najviše štete čine listu zastavičaru važnom za nalijevanje zrna!

Pšenicu zaštititi ovisno o razvojnoj fazi protiv bolesti klasa i žitnog balca

U ječmovima je situacija nešto bolja i uglavnom dobro izgledaju te su zasad zdravi, iako su isklasali nikad ranije. Uljana repica je ocvala i ove godine možemo očekivati dosta raniju žetvu nego prijašnjih godina.

Kada govorimo o bolestima na pšenici, ona je zahvatila čitavu Europu, tako da za ovakvo loše stanje nitko ne može optužiti domaće ratare. Ovakvo stanje bi pak moglo dovesti do manjka pšenice na tržištu te se očekuje da će cijene naglo porasti. Naravno, ovo je je odlična vijest za ratare, međutim - bez obzira na cijenu, mnogi se neće imati čemu radovati jer će žetva biti slaba i opet će biti gubitaka u proizvodnji pšenice.

Iako je proljetna sjetva započela neuobičajeno rano, na većini lokacija još uvijek traje jer ratari ne mogu u polja zbog obilnih kiša zadnjih dana, tako da ćemo uz nikad raniju, imati i nikad dužu sjetvu u povijesti. Sijat će se još najmanje dva tjedna. Posijani usjevi soje, suncokreta i kukuruza su ponikli, iako je nicanje trajalo nešto duže zbog hladnog vremena. Na tim se poljima već obavlja zaštita od korova, dok na drugima još stoji voda i ratari nemaju drugog izbora nego čekati da se povuče.

Na poniknulim kulturama u tijeku je zaštita od korova

Najgore od svega je što uz bolesti, ratare pogađa i nevrijeme. Zadnjih dana je u čitavoj Slavoniji bilo kiše, vjetra, a na mjestima i leda, dok prognoze za narednih 10 dana nikako ne obećavaju te se čak najavljuje i novo zahlađenje. Gdje je bilo leda i većih količina kiše, tu će biti velikih problema jer sjetva je zaustavljena i ratarima ne preostaje ništa drugo nego čekati stabilnije vrijeme kojeg zasad nema na vidiku. Nikako ne veseli ni najava da će se baš ove godine pšenica plaćati prema kvaliteti, sada kada je bolest zahvatila dobar dio usjeva. Neki će biti spašeni, no ostali će završiti kao stočna hrana, ako i to.

Pšenica će se plaćati prema kvaliteti, a kvalitete ni pod "razno"

Ipak je nažalost više loših usjeva. Tko je na terenu svaki dan i tko redovno obilazi usjeve, taj već sad zna kakve će štete biti. Većina ratara nema sredstava da posije nešto drugo te su prisiljeni ostaviti taj zaraženi usjev na poljima. Međutim, tu postoji još problema, jer ta zaraza se sve više širi i neke usjeve bi bilo bolje potanjurati i posijati nešto drugo, nego ih ostaviti da šire zarazu na druga polja. Pitanje je što će se nagodinu dogoditi sa pšenicom ako sjeme bude zaraženo.

Zasad se o ovom problemu gotovo u medijima i ne priča, u Ministarstvu se ponašaju kao da i ne postoji, a tko će pomoći ratarima koji budu ozbiljno oštećeni? Za mnoge će nakon već nekoliko loših godina ovo biti kraj. Jedina dobra vijest je to što je pšenica konačno postala tražena roba i kako neslužbeno doznajemo, neki ratari su već dobili ponude za svoju pšenicu. Naravno, to je samo ispitivanje tržišta, međutim na svim važnijim svjetskim burzama, pšenica je debelo iznad 200 eura/t tako da bi to mogla biti najniža cijena koja se može očekivati i kod nas, jer pšenica iz uvoza će biti skupa kao nikad.

Foto: depositphotos.com