Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Srednji Banat
  • 23.07.2015. 10:30

Žetva pšenice je završena, sumiraju se rezultati

Žetva pšenice u srednjem Banatu je završena sa prosečnim prinosom od 6,1 t/ha, a veliki deo roda je u skladištima i čeka bolju cenu. Stručnjaci kažu da je neophodno uspostavljanje sistema kvalitetnih grupa kako bi se postigle bolje cene, ali predlažu i proizvodnju drugih, isplativijih žitarica.

  • 498
  • 132
  • 0

Žetva pšenice na 48.648 hektara u srednjem Banatu je završena u veoma kratkom roku, za svega tri nedelje jer je nisu prekidale i odlagale padavine. Ostvareni su prinosi od 5 do 9 tona po hektaru, a kada se izračuna prosek, to je 6,1 tona po jedinici površine.

Od pet opština Srednjobanatskog okruga za nijansu lošiji prinosi ostvareni su na teritorijima opština Nova Crnja i Novi Bečej. Prema podacima Regionalne privredne komore Zrenjanin ovogodišnji je rod za 300 kilograma veći u odnosu na 2013. godinu koja slovi za najbolju. Ako se u obzir uzme petogodišnji prosek, rod po hektaru je viši za 200 kilograma. Žetva 2015. je čak za pola tone bila berićetnija u odnosu na period od 1976. do 2014. godine.

Zrenjaninski ratari zadovoljni ostvarenim prinosom

Ognjen Rackov iz Zrenjanina ovaj usev je skinuo sa 30 hektara vlastite zemlje i ostvario je prinos od 4,4 tone po katastarskom jutru. "Pšenica je cele proizvodne godine bila u dobroj kondiciji. Jedino je u aprilu zabeležen nedostatak vlage u zemljištu, ali se to nije odrazilo na prinos. U zrenjaninskom ataru paori su požnjeli od 4 do 5 tona po katastarskom jutru, za razliku od predhodne godine kada su zbog bolesti, pre svega fuzarijuma i pepelnice na klasu prinosi bili manji. Na mojim parcelama zaštita i đubrenje su odrađeni dva puta i očigledno je to dobro odrađen posao. Sva pšenica koju sam proizveo nalazi se na čuvanju jer čekam bolju cenu. Trenutno otkupljivači nude 18 dinara za kilogram sa PDV-om", kaže Rackov. Ovaj mladi poljoprivrednik dodaje da bi cena od 21 do 22 dinara bila sasvim prihvatljiva te zbog toga zajedno sa svojim kolegama prati berzanska kretanja. Ipak, proizvođači nikada ne uspeju da dostignu cenu sa berze i svoju pšenicu prodaju za 10 do 20 para jeftinije, kaže on.

Treba reći da je na početku žetve vlaga bila 13,5 a na kraju od 9 do 10 procenata. Hektolitarska masa od 80 kilograma, visok sadržaj proteina i vlažnog glutena, kao i UZANS standard 76, potvrđuju da je kvalitet zrna veoma dobar.

Kvalitetne grupe donose bolju cenu

Razvrstavanje pšenice po kvalitetnim grupama ne samo da je preduslov za postizanje dobrog kvaliteta brašna i za uspešnije trgovanje, posebno na inostranim tržištima, već je korisno i za primarne proizvođače jer visok kvalitet zrna donosi i više otkupne cene. Na žalost, od priče o razvrstavanju pšenice po kvalitetu koju godinama unazad zagovaruju stručnjaci, nije se mnogo odmaklo. A zbog čega je to tako?

Vukosav Saković
Vukosav Saković,

direktor Udruženja Žita Srbije

"Problem je u tome što nikako da se dogovorimo ko treba da uradi neophodne radnje da bi razvrstavanje pšenice po kvalitetnim grupama zaživelo. Veoma je teško reći zašto smo poslednja i jedina zemlja koja se bavi izvozom pšenice, a da na tom polju nismo uradili ništa posebno, ako se zna da deo tog posla ne košta ni jednog dinara ni državu niti bilo koga drugog", kaže Vukosav Saković, direktor Udruženja Žita Srbije.

On napominje da je osnova svega podela sorti pšenice po klasama. Kupovinom određene sorte proizvođač već treba da zna kakav kvalitet može očekivati. Mi imamo veliki broj privrednih društava, poput mlinara i trgovaca, koja finansiraju proizvodnju pšenice i oni bi kroz tu podelu mogli da forsiraju setvu kvalitetnih sorti, tako da ih skladište i da na tržištu sve to naplatimo.

"Nikom od nas ne koristi to što našu pšenicu prodajemo 20 evra jeftinije na bosanskom tržištu nego što to radi Mađarska ili 10 evra jeftinije od Hrvatske. Ovo se ne događa zbog toga što smo u deficitu sa dobrim sortama ili zato što imamo one namenjene za stočnu hranu. Razlika je u tome što su svi drugi uradili podelu od setve do skladištenja, a mi to nismo uradili", objasnio je Saković.

Pomak je načinjen prošle godine kada je uvedeno skladištenje po kvalitetu, ali ovaj posao ne može valjano da se uradi dok se ne uvede podela sorti pšenice po kvalitetnim grupama. Ovaj posao može da se uradi pre nove žetve jer je za njega potrebno mesec dana poštenog rada. Saković dodaje da Žita Srbije nekoliko godina ukazuje na ovu neophodnost, ali ovo Udruženje nema zakonsku snagu niti politički autoritet da nešto više učini. Očekuje se pomoć i asistencija resornog ministarstva jer najveći otpor dolazi od autora domaćih i stranih sorti, kojih je našem tržištu 60. U pitanju su interesne grupe i bojazan da će neke sorte potpasti u grupu za proizvodnju stočne hrane.

Model za rešavanje ovog problema možemo prepisati od Mađara koji su sve završili pre 10 godina i koji sada svoju pšenicu više ne prodaju za interventna skladišta EU, već je plasiraju na međunarodnom tržištu po mnogo boljim cenama. Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede je donelo kodeks koji nije obavezujući, ali kojeg se svi pridržavaju. Žita Srbije predlažu da naše resorno ministarstvo oformi stručnu komisiju koja će ozvaničiti podelu sorti po kvalitetu.

Spelta - manji prinos i bolja zarada

Osim što bi ratarima uspostavljanje sistema kvalitetnih grupa u proizvodnji pšenice donelo veću zaradu, ona se može ostvariti i gajenjem drugih žitarica, poput spelte. Ova stara vrsta žitarice koja je u narodu poznata i kao krupnik, u srednjem Banatu se uopšte ne uzgaja. Da bi poljoprivrednicima približila tehnologiju proizvodnje, Poljoprivredna stručna služba Zrenjanin ove godine je posejala speltu na svom oglednom polju. Na jedan hektar utrošeno je 90 kilograma semena i ostvaren je prinos od 5,3 tona. U čemu je onda tajna spelte?

"Spelta je najkvalitenija žitarica. U odnosu na druge sadrži daleko više belančevina, dijetetskih vlakana i masti. Pri tom je otporna na klimatske uslove i bolesti. Gusti plodored ne dozvoljava korovima da se šire. Krupnik ima debelu opnu koja ga štiti od insekata, kao i od svih otrovnih materija uključujući i pesticide. Upravo zbog toga može biti zastupljena i u organskoj i u konvencionalnoj proizvodnji. Takođe je otporna i na poleganje“, objašnjava Zorica Rajačić, savetodavka zrenjaninske PSS.

U našoj zemlji ima svega nekoliko proizvođača spelte i oni kažu da ih cena pšenice ne interesuje jer cena krupnika nije vezana za nju i kako kažu, sami je diktiraju. I PSS Zrenjanin je svoj proizvod uskladištila, predstoji ljuštenje, nakon kojeg se požnjevena količina gotovo prepolovi, a potom mlevenje i prerada zrna. U ovom slučaju praviće se integralno brašno koje je traženo na tržištu, mada se može dobiti i kvalitetno belo.

Inače, postoje podaci koji potvrđuju da se spelta vekovima uzgaja u južnoj Aziji i na Bliskom Istoku, odakle se i proširila u Evropu. Najveći proizvođači ove žitarice danas su Nemačka, Švajcarska, Finska i Belgija.

Žetva ne prolazi bez požara

Najveći poljski požar poslednih godina u ovom delu Banata desio se tokom žetve, kada je u ataru sela Taraš nedaleko od Zrenjanina izgorelo 40 katastarskih jutara pšenice. Front požara bio je oko 10 kilometara, a dubina od 500 do 5.000 metara. U gašenju je učestvovalo 13 poljoprivrednih mašina i osam vatrogasnih vozila. Očevici kažu da se vatra pojavila iznenada i za nekoliko sati odnela rod sa 15 njiva pod pšenicom. Prijava je podneta protiv nepoznatog počinioca.

"Mi godinama unazad delujemo preventivno. Tu pre svega mislim na obuku učesnika žetve, pregled vatrogasnih aparata i poljoprivredne mehanizacije. Ako se izuzme požar na žitnim poljima u ataru Taraša, tokom ovogodišnje žetve broj požara na području Zrenjanina je bio neznatan", kaže Dragan Jajić, sekretar Gradskog vatrogasnog društva.

Ove godine pregledano je 2.500 protivpožarnih aparata i izdato je 1.600 nalepnica o ispravnosti žetelačko-transportne mehanizacije na teritoriji Zrenjanina i 22 naseljena mesta koja pripadaju gradu. Inače, paljenje vatre na otvorenom zakonom je zabranjeno, što podrazumeva i spaljivanje žetvenih ostataka.


Foto prilog


Tagovi

Kraj žetve Srednji Banat Prinosi Nova Crnja Novi Bečej Ovogodišnji rod Zrenjaninski ratari Ognjen Rackov Nedostatak vlage Fuzarijum Pepelnica Zaštita Đubrenje Berzanska kretanja Vlaga Hektolitarska masa Kvalitet zrna Vukosav Saković Žita


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin