Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Setva pšenica
  • 17.10.2019. 16:00

Vreme je za setvu ozime pšenice, evo koje su preporuke stručnjaka

Vreme setve zavisi od agroekoloških uslova područja, kao i godine i veoma je bitno za uspeh proizvodnje. U našim uslovima optimalan rok setve je od 5. do 25. oktobra. Pšenica se može sejati od 10 - 15. novembra, a posle ovog roka postoji opasnost od značajnog smanjenja prinosa.

Foto: Depositphotos/vkarafill
  • 1.128
  • 62
  • 0

Iako pšenica podnosi ponovljenu setvu, preporučuje se njeno gajenje u plodoredu. Plodored je jedan od važnih faktora u povećanju prinosa. Gajenje pšenice u monokulturi nije toliko štetno sa aspekta postizanja visokih prinosa, koliko sa aspekta ekonomičnosti proizvodnje jer već u drugoj godini gajenja na istom mestu, povećani su troškovi mineralnih đubriva i sredstava za zaštitu bilja.

Sve o načinima i uslovima tehnologije gajenja pšenice, za Agroklub govorila je savetodavac, Svetlana Jerinić, iz PSSS Valjevo.

Unakrsno tanjiranje poboljšava kvalitet obrade

Kvalitet obrade poboljšava se ako se tanjiranje vrši unakrsno ili čak dijagonalno. Prema njenim rečima, broj tanjiranja zavisi od stanja vlage u zemljištu i kvaliteta usitnjenosti žetvenih ostataka prethodnog useva. Da bi redukovana obrada bila uspešnija, odmah nakon skidanja preduseva potrebno je usitniti žetvene ostatke. Ukoliko su jeseni vlažne vrši se klasična obrada zemljišta oranjem.

"Ako je jesen suva, bez dovoljno padavina, preporučuje se redukovana obrada zemljišta, bez prevrtanja plastice. Za obradu mogu da se koriste dobre tanjirače i čizel plugovi. Ovim mašinama moguće je pripremiti zemljište, kako bi se obezbedila kvalitetna setva, dobro klijanje i ravnomerno nicanje useva", objašnjava Jerinić.

Kako obavljati oranje

Vreme izvođenja osnovne obrade najviše zavise od stanja vlažnosti zemljišta. Ukoliko se oranje obavlja pri većoj vlažnosti, zemlja se lepi za plugove i razmazuje pa se pri sušenju obrazuje čvrsta pokorica. Oranje suvog zemljišta dovodi od lomljenja i odvaljivanja velikih grudvi. "Zbog toga treba težiti da se kao predusev za pšenicu gaje ranije sorte i hibridi, kako bi se ostavilo dovoljno vremena da se izabere najpovoljniji momenat zemljišne vlažnosti za obradu", ističe ona.

Predsetvena priprema zemljišta veoma je važna mera. Njen glavni cilj stvaranje je sitnog, rastresitog površinskog sloja koji omogućava kvalitetnu setvu, ujednačeno i brzo nicanje. Kako kaže savetodavac, ukoliko se obavi nekvalitetno, na parceli ostaju neravnine pa usled nejednake dubine setve biljke neravnomerno niču i usev bude neujednačen. Izbor oruđa i broj prohoda zavisi od vremena i kvaliteta izvođenja osnovne obrade.

Prva prihrana ide u fazi bokorenja

Za svoj rast i razvoj, pšenica zahteva značajne količine biogenih elemenata. Posebno azota, kalijuma i fosfora. Slično drugim žitima, uzima znatne količine azota i bez njega ne može da obrazuje veliku lisnu površinu niti dovoljnu količinu prinosa zrna sa optimalnim sadržajem proteina.

"Potrebe pšenice u azotu u prvim fazama razvoja male su i ne prelaze 20 odsto od ukupnih godišnjih potreba. Od bokorenja do vlatanja potrebe u azotu znatno su veće pa njegov nedostatak u ovom periodu značajno smanjuje prinos", navodi Jerinić.

Prvo prihranjivanje obavlja se u vreme faze bokorenja, krajem zime, a drugo se obavlja u početku faze vlatanja. U cilju povećanja proteinskog sastava zrna, u kasnijim fazama, manja količina azota (5 - 10 kg/ha) može da se primeni folijarno.

Koristititi samo čisto, deklarisano seme

Za setvu pšenice potrebno je koristiti sortno, čisto seme, dobre klijavosti, dezinfikovano od patogena. Mnogi proizvođači za setvu koriste sopstveno seme, što nosi veliki rizik od pojave značajnijih oboljenja. Zato se za setvu preporučuje deklarisano seme. "Ukoliko zbog ekonomskih razloga proizvođači nisu u mogućnosti da nabave deklarisano seme, pri upotebi sopstvenog obavezna je dezinfekcija nekim od preparata registrovanim za tu namenu", kaže Jerinić.

Vreme setve zavisi od agroekoloških uslova područja, kao i godine i veoma je bitno za uspeh proizvodnje. Optimalni rok treba da obezbedi pun razvoj biljaka do zime i na taj način obezbedi uslove za što bolje prezimljavanje. U našim uslovima optimalan rok setve je od 5. do 25. oktobra. Pšenica se može sejati od 10 - 15. novembra, a posle ovog roka postoji opasnost od značajnog smanjenja prinosa.

Od čega zavisi potrebna količina semena?

Količina semena, odnosno broj biljaka koje se time obezbeđuju, jedno je od najvažnijih pitanja u agrotehnici pšenice. Mora da bude tolika da obezbedi optimalan broj biljaka, pri čemu treba da bude maksimalno iskorišćen genetski potancijal sorte. Količina semena, kako kaže, zavisi od sorte, plodnosti zemljišta, đubrenja, kvaliteta predsetvene pripreme zemljišta i vremena setve. Većina proizvođača iz godine u godinu za setvu koristi iste količine semena.

"Sorte otporne na poleganje, kao i one koje se jače bokore, seju se sa većim količinama semena. Visokorodne sorte zahtevaju i intenzivnije đubrenje pa se, takođe, seju sa većom količinom semena. Sa svakim danom zakašnjenja setve od optimalnog roka, količinu semena treba povećati za 0,5 %", navodi ona. Ukoliko predsetvena priprema zemljišta nije obavljena kvalitetno, onda se koristi veća količina semena.

Dubina setve i razmak u redu

Pšenica se seje uskoredo, sa razmakom redova od 12.5 cm. Dubina setve je od tri do pet centimetara. Na lakim zemljištima setva se obavlja dublje dok na teškim i vlažnim, pliće. Prema rečima savetodavca, ukoliko se kasni sa setvom, ona se obavlja pliće, osim kod jarih sorti kod kojih se sa kašnjenjem, povećava dubina setve.

"Od setve do nicanja obično se ne primenjuje nikakva nega. Međutim, ako je pšenica posejana u suvo tlo poželjno je izvršiti valjanje, kako bi se uspostavilo kapilarno premeštanje vode iz dubljih slojeva", kaže Svetlana.

Optimalni rok za setvu pšenice

U nekim slučajevima u toku jeseni mogu da se pojave korovi, koji nanose veliku štetu jer koriste hranljive materije, vlagu i zasenjuju mlade biljke onemogućavajući pravilno kaljenje. U takvim slučajevima treba obaviti zaštitu od korova odgovarajućim herbicidom.

Neophodne preventivne mere tokom zime

U toku zimskog perioda biljke su izložene štetnom uticaju niskih temperatura, usled čega može doći do izmrzavanja biljaka. Usled neizmeničnog otapanja i zamrzavanja površinskog sloja zemljišta, kako kaže, stvara se tanka ledena kora pa može da dođe do podlubljivanja i čupanja useva, kao i do njegovog ugušivanja. Stoga se primenjuju razne mere u toku zime kako bi se sprečile ili ublažile posledice navedenih pojava.

"U toku proleća primenjuju se mere kojima se ublažavaju štetne posledice zimskih nepogoda, obavlja zaštita od korova i štetočina i ublažavaju štetne posledice od suše", zaključuje Jerinić.


Tagovi

Setva ozime pšenice Žetveni ostaci Svetlana Jerinić Biogeni elementi Prvo prihranjivanje Deklarisano seme Genetski potencijal sorte


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing-master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbedne hrane.