Uzgoj soje: Kako dobiti dobar urod?

Uzgajanje soje ima svoje zahtjeve koje trebamo ispuniti kako bi dobili dobar urod. Osim uroda, ostavlja zemljište obogaćeno azotom. Kao i sve mahunarke, ona na svom korijenu formira kvržice bakterija koje vezuju atmosferski azot. Zbog toga je njena vrijednost višestruka.

Mnogi uzgajivači griješe što je ne prihranjuju smatrajući da to nije obavezno. Ona stoga često pati od nedostatka kalijuma koji je od velike važnosti za plodonošenje.

Zahtjevi soje

Kako bi bili uspješni u uzgajanju ove biljne kulture, potrebno je da ispoštujemo njene zahtjeve. Za soju je potrebno pripremiti zemljište i ne preskakati agrotehničke operacije. Tu se prije svega misli na uništavanje korova, pravilnu prihranu, navodnjavanje, zaštitu od bolesti i štetočina.

Potrebno je mnogo svjetlosti jer je neophodna za nalijevanje zrna u mahunama. Veoma je važno da omogućimo osvjetljenje cijele biljke i maksimiziramo proces fotosinteze. Kod sjetve je veoma važan njihov sklop, koliki je međuredni te razmak u redu. Svakoj biljci treba dati optimalan vegetacijski prostor. Kod suviše gustog sklopa dolazi do češćeg obolijevanja, a i nema dovoljno svjetlosti. Ne formiraju se mahune na donjim etažama što je i najvažnije kada je u pitanju ova kultura, jer one nose glavninu uroda. Kada je usjev rijedak, biljke opet pate, ali ovaj put od isušivanja zemljišta i drugih negativnih pojava.

Optimalno vrijeme sjetve

Kada je u pitanju vrijeme sjetve, ona se sije kada i kukuruz. Zbog čestog davanja prednosti kukuruzu, sjetva soje ponekad kasni što se odražava na njen prinos. Naime, ranije posijana povećava prinos. Naravno da ta aktivnost zavisi od vremenskih uslova. Uobičajeno je da se obavlja kada je temperatura zemljišta 10ºC. Optimalan momenat je između 15. i 25. aprila. Sjetvom sredinom mjeseca stvara se više kvržica, više rodnih pupoljaka i to rezultira većim prinosom.

Dubina sjetve zavisi od kvaliteta zemljišta. Na lakšem je od 4 do 6 cm, a na težem oko 3 cm.

Izborom sorte možemo veoma djelovati na budući prinos. Neke su otpornije na bolesti poput plijesni i hrđe koje se često javljaju na mahunarkama. Važno je odabrati one koje su prilagođene na naše klimatske uslove, koje imaju više mahuna na biljci.

Međuredni razmak je pod direktnim uticajem izbora sorte. Za vrlo rane, koje se slabije granaju on je od 25 do 35 cm, dok je uobičajeni razmak oko 45 cm.