Uzgajanje riže na suho - štedi vodu i daje dobre prinose?

U posljednje dvije decenije u Evropi se sve više uzgaja suha riža, bez potapanja polja. Promjenom klimatskih uslova gornja granica uzgoja se pomjera na sjever pa sada uzgajivače imamo i u Austriji.

Ovakva tehnika ne zahtijeva velike količine vode i zbog tog ima mali uticaj na životnu sredinu, smanjuje troškove i eliminiše korove s kojima se stalno bore poljoprivrednici koji se bave organskom proizvodnjom.

Štedi vodu i daje dobre prinose

Prije sjetve obavlja se priprema zemljišta. To možemo uraditi konvencionalnom, klasičnom, metodom kao pripremu za kukuruz, a drugi je minimalna tehnika obrade.

Zahvaljujući osobinama riže, minimalni način obrade je našao mnogo poklonika, ali zahtjeva posjedovanje specijalnih poljoprivrednih mašina. Tako se smanjuju troškovi proizvodnje te skraćuje vrijeme. Najvažnije je da se ostaci prethodnog usjeva usitne i plitko zaoru. To će povećati sadržaj organske materije u zemljištu. Priprema zemlje ne treba biti dublja od 15 cm, ali trebamo površinu izravnati s blagim nagibom.

Dobra u plodoredu

Pokazalo se da je uvođenje riže u plodored veoma dobro, naručito kada se rotira sa pšenicom, kukuruzom i mahunarkama.

Plodored je posebno važan u vremenima skupog repromaterijala

Sjetva se obavlja običnim sijačicama u uske redove tokom proljeća, u aprilu i maju, u vlažnu zemlju na dubinu od 2 do 3 cm. Za nicanje je neophodna temperatura iznad 12ºC, a optimalne za rast i razvoj su iznad 20ºC. Najinteresantnije su brdske sorte koje dobro podnose niske temperaturne vrijednosti, imaju kratak vegetacijski period i njih nije potrebno uzgajati u potopljenim poljima. Količina sjemena se kreće i do 240 kg/ha. Kada sjetvu obavljamo u uske redove manja je zakorovljenost.

U ovakvom sistemu uzgajanja za rižu se potroši oko 40 posto manje vode nego za kukuruz. Navodnjavanje se obavlja kada biljke imaju između tri do četiri lista. Ovo je kritična faza kada je neophodna vlaga u zemlji.

Uz pravovremeno navodnjavanje i sprečavanje razvoja korova prosječan prinos se kreće oko 8 t/ha. Organska riža uzgojena na ovaj način postiže zadovoljavajuću cijenu, a subvencije od strane pojedinih država dodatno povećavaju finansijsku isplativost.

U Evropi je Italija najveći proizvođač riže, ali se to ondje radi na potopljenim poljima.