U dijelu Đakovštine žeđaju i ljudi i stoka!

Usjevi su u kritičnom stanju, u dijelu Đakovštine žeđaju i ljudi i stoka, zemlja je poput asfalta, najkraći je opis suše koja je pogodila ovaj kraj.

U bunarima se razina vode spustila gotovo do dna, najgore je ponovno u području općine Drenje, gdje se iz dana u dan, kaže načelnik Slavko Dešić, javljaju sve veći problemi s vodom.

- Suša ni ove godine nije mimoišla naš kraj. Ljudi se snalaze na različite načine, mi trenutačno razgovaramo o ponovnom otvaranju crpilišta u Kućancima kako bi stanovnici mogli ondje uzeti sanitarnu vodu za napajanje stoke i druge potrepštine, a održat ćemo i sastanak s Dobrovoljnim vatrogasnim društvom da osiguramo vodu za piće. Slali smo dopise Državnoj upravi i Županiji kako bi se pokrili troškovi, a voda za potrošače bila besplatna, kaže Dešić.

Polja su poput pustinje

Polja su, opisuju ratari, poput pustinje. Zemlja je ispucala, a usjevi venu. “Imam 7,5 jutara kukuruza, šest repe i 7,5 suncokreta. Kukuruz se suši odozdo i teško da će od njega što biti i da ovog trenutka padne kiša, repi su se sasušili listovi, a i suncokret je u sve gorem stanju”, kaže Tomislav Munjić iz Kuševca.

Načelnik Općine Semeljci Grga Lončarević kaže kako ni njihov kraj nije bolje prošao po pitanju suše u poljima.
- Nismo još radili procjenu, no neke se proljetne kulture, poput kukuruza, mogu potanjurati, jer od njih neće biti koristi. Od ove će suše biti više štete nego od prošlogodišnje poplave, kaže Lončarević.

Poljoprivrednici na koljenima?!

I stanovnici Valpovštine imaju samo jednu želju: da konačno padne kiša i natopi žedna polja. Vrtovi su, unatoč zalijevanju u očajnom stanju, s jadnim ili gotovo nikakvim urodom, a još je gora situacija na poljoprivrednim površinama u Valpovštini.
- Od 1. siječnja do jučer, na području Valpovštine palo je od 190 do 210 litara kiše po četvornom metru. Prosjek za isto razdoblje iznosi od 450 do 500 litara kiše, pa su zbog suše poljoprivredne kulture na pragu katastrofe, doznajemo od šefa Poljoprivrede pri PPK Valpovu d.d., Ivana Romića.

Romić kaže da sušno razdoblje osobito teško podnosi soja, kod koje je zbog suše znatno lošija oplodnja i koja je zbog nedostatka vlage ostala niža (na 7 do 9 etaža), a inače bi trebala biti u ovo doba godine 11 do 12 etaža.

“Pati” i kukuruz koji se na bjelicama već popalio do klipa, a dobro se drži samo na onim površinama čiji su vlasnici ispoštovali sve agrotehničke mjere i dobro ga pognojili. I šećerna repa je na bjelicama u prilično lošem stanju i lišće joj opada, a svim trima kulturama, zasijanim na pjeskovitom tlu, otkucava 5 do 12, ukoliko kiša ne padne.

- Jedina kultura koja dobro podnosi sušu jest suncokret, no i njemu bi dobro došla kiša i to bar 30-ak litara po četvornom metru, kojima bi se spasile poljoprivredne kulture, kaže Romić.
Posljedice suše trpe i vlasnici plićih bunara na Valpovštini, koji se svakodnevno susreću s nedostatkom pitke vode te su je prisiljeni kupovati u bocama ili odlaziti na bunare gdje je ima u izobilju. Vlasnici dubljih bunara još uvijek nemaju problema, no ako se sušno razdoblje nastavi, vrlo je vjerojatno da će isti scenarij dočekati i njih, doznajemo.

Ohrabruje činjenica da za sada nema problema s opskrbom pitke vode, iako je njena potrošnja značajno povećana. U “vodarnici” Belišća d.d. doznajemo da proizvodnja kvalitetne pitke vode teče bez zastoja, te da pri sadašnjem vodostaju (165 centimetara) nikakvih većih problema ne bi trebalo biti.

Najugroženiji soja, kukuruz i šećerna repa

Nesnosne vrućine i iznadprosječno visoke temperature i na županjskom području ostavljaju traga na proljetnim usjevima - kukuruzu, soji i šećernoj repi. “Ako u sljedeća tri dana ne padne kiša, posljedice bi mogle biti katastrofalne. Posebice na soji i kukuruzu koji su već dobrano stradali, dok se repa za sada još drži. Ako suša potraje još koji dan i vrućine se nastave, to bi se moglo i te kako odraziti na prinose”, upozoravaju županjski poljoprivrednici.

A istočni dio županjske Posavine posljednjih dana muku muči i s vodoopskrbom. U Soljanima i Strošincima često nestaje vode pa su slavine desetak sati dnevno suhe. Najgore je stanovnicima naselja Padež, između Gunje i Rajevog Sela, koji, otkako je presušio jedini javni zdenac koji je tamošnjih 80-ak obitelji opskrbljivao vodom, nemaju pitke vode. “Na plus 40 stupnjeva bez vode je teško izdržati nekoliko sati, a kamoli tri godine”, poručuju Padežani, kojima bi, kažu, zlata vrijedna bila cisterna s pitkom vodom, no općinski čelnici Drenovaca, kako tvrde, nisu u mogućnosti udovoljiti njihovom zahtjevu.

ODSTUPANJE KOLIČINE OBORINE ZA LIPANJ 2011.

Autori: Maja MUŠKIĆ, Lidija ANIČIĆ, Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ