Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj žitarica
  • 06.07.2022. 18:00

Svaki rast temperature za 1°C, smanjuje prinos pšenice za sedam odsto?

Prinos pšenice je u direktnoj zavisnosti od dostupnosti vode, a njegovo povećanje zavisi od prilagođenosti na klimatske promene i sušu.

Foto: Depositphotos/Greatstock
  • 151
  • 16
  • 0

Inicijativa za pšenicu je predstavila Stratešku agendu istraživanja koja naglašava trenutne globalne izazove istraživanja ove kulture i potencijalna naučna rešenja. Međunarodna organizacija ima za cilj da poveća sigurnost hrane, nutritivnu vrednost i sigurnost pšenice, uzimajući u obzir društvene zahteve za održivim i otpornim poljoprivrednim proizvodnim sistemima.

Takođe, pruža mehanizam za identifikaciju glavnih međunarodnih istraživačkih prioriteta i mogućnosti za unapređenje održive proizvodnje pšenice na globalnom nivou.

Najrasprostranjenija kultura

Široka adaptacija pšenice učinila ju je pogodnom za mnoga proizvodna okruženja širom sveta, ali je to istovremeno učinilo kritičnim proizvodom za snabdevanje hranom.

Strateška agenda istraživanja obuhvata ključne izazove i prioritete istraživanja pšenice za naredne godine. Radi se o četiri glavne teme: povećanje potencijala prinosa, zaštita potencijala prinosa, zaštita životne sredine i povećanje održivosti sistema proizvodnje i osiguranje snabdevanja pšenicom visokog kvaliteta.

Prinos pšenice u direktnoj zavisnosti od dostupnosti vode (Foto: Maja Celing Celić)

Sprovedeno je 771 istraživačkih projekata tokom 2020. godine u SAD-u, Australiji, Kanadi, Kini i Španiji.

U 2019. godini je procenjeno da je pod pšenicom bilo 216 miliona hektara. Prema podacima FAOSTAT-a iz 2022. preko 90 zemalja proizvodi više od 10.000 tona godišnje. Iako pšenica predstavlja 26 odsto ukupne svetske proizvodnje žitarica, ona zauzima skoro 30 odsto obradive površine. Za ishranu se koristi 65 odsto proizvedene pšenice.

Voda limitirajući faktor

Prinos pšenice je u direktnoj zavisnosti od dostupnosti vode, a njegovo povećanje zavisi od prilagođenosti na klimatske promene i sušu. Oko 20 miliona hektara je izloženo stresu od nedostatka vode i ekstremnim temperaturama.

Do kraja ovog veka možemo očekivati manjak vode za 60 odsto svetskih područja gde se uzgaja pšenica, a svaki porast temperature za 1ºC smanjuje prinos u proseku za sedam odsto.

More prodire u korito reke Po - već se oseća razorno delovanje suše na useve

U Agendi su identifikovani glavni problemi i izazovi s kojima se suočava proizvodnja i istraživanje pšenice. Voda i njen nedostatak su u fokusu kao glavni problem, a proizvodnja će biti pod snažnim pritiskom kako da se obezbede dovoljne količine vlage u zemljištu.

Povećanje prinosa pšenice u proteklom veku je bio rezultat usvajanja novih tehnologija, stvaranja novih sorti i inovacija u oplemenjivanju i agronomiji.


Tagovi

Strateška agenda istraživanja Nedostatak vode Suša Pad prinosa


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.