Suša koja trenutno vlada opasno ugrožava razvoj kukuruza i soje. Ukoliko u narednim danima ne bude obilnijih padavina, prinosi tih ratarskih kultura u Srbiji biće znatno smanjeni.
Nedostatak vlage u zemljištu i visoke temperature vazduha opasno ugrožavaju razvoj kukuruza i soje pa ukoliko u narednim danima ne bude obilnijih padavina, prinosi tih ratarskih kultura u Srbiji biće znatno smanjeni, upozoravaju stručnjaci novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo.
Iako je kukuruz vrlo prilagodljiv različitim klimatskim uslovima i vremenskim prilikama, duži period bez kiše i tropske vrućine u ovoj kritičnoj fazi razvoja biljaka već ima negativne efekte i ako uskoro ne dođu padavine realno je očekivati niže prinose, izjavio je Tanjugu dr Milisav Stojaković.
Napominjući da se severu Vojvodine već uočavaju značajnije posledice suše kao što su sušenje donjih listova, koje se na pojedinim parcelama približava klipu, Stojaković ističe da su to znaci koji ozbiljno nagoveštavaju smanjenje prinosa najrasprostranjenije domaće žitarice, a koliko bi to eventualno umanjenje moglo da bude još je prerano za predviđanje, objasnio je Stojaković i dodao da su usevi na onim parcelama koje su ranije zasejane zasad u boljoj kondiciji od onih iz kasnije setve.
"Kukuruz sada, u odnosu na onaj u katastrofalno sušnoj 2012. godini, mnogo bolje izgleda zahvaljujući pre svega, značajnim zalihama vlage iz prethodne kišne godine", istakao je Stojaković i u tom pogledu naglasio važnost preporuka ratarima da prilagođavaju proizvodnju kukuruza našem podneblju, odnosno klimatskim i vremenskim prilikama, kako kada je reč o vremenu i gustini setve, tako i prilikom izbora sorti i hibrida, a posebno da primenjuju odgovarajuću agrotehniku radi što boljih prinosa.
I dr Miloš Vidić, rukovodilac Odeljenja za soju pri tom naučnom insititutu, najavljuje smanjivanje prinosa te industrijske kulture ukoliko u dužem vremenskom periodu ne bude većih padavina.
"Usevi soje su u fenofazama precvetavanja i formiranja mahuna, a oni ranije posejani počinju da nalivaju zrno, tako da su biljkama neophodne velike količine vode, jer se u narednih mesec dana formira prinos", objašnjava Vidić.
"Ukoliko se ostvari vremenska prognoza, koja nije optimistična u pogledu skorijih padavina, prinosi soje u našoj zemlji biće niski, odnosno ispod višegodišnjeg proseka", upozorava Vidić i dodaje da će se negativne posledice suše posebno osetiti na onim njivama gde agrotehnika nije blagovremeno i kvalitetno primenjena.
Ovogodišnja proizvodnja soje, napominje Vidić, karakteristična je i po oštećenjima biljaka nastalim od štetnih insekata, naročito stričkovog šarenjaka, sovice game i pamukove sovice, a suvi i topli vremenski uslovi pogodovali su i pojavi grinja. One se prvo uočavaju na ivicama parcela, gde dospevaju sa korova i okolnih drveća, pa se stoga preporučuje ratarima da redovno pregledaju useve i ukoliko primete pojavu grinja obave hemijsku zaštitu biljaka, kako se ta štetočina ne bi proširila na celu parcelu.
Procenjuje se da je u Srbiji ove godine pod sojom od 200.000 do 250.000 hektara, što su znatno veće površine nego ranijih godina, dok kukuruz zauzima uobičajenih oko 1,2 miliona hektara.
Foto: depositphotos.com; dustin77a
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi