Istraživanja su usmjerena na proces azotofiksacije koji je karakterističan za mahunarke, ali ne i za žitarice jer nemaju bakterije koje apsorbuju ovaj element iz vazduha
Svijet se suočava s problemom nestašice azotnih đubriva koja su ključna za rast biljaka. Grupa istraživača sa Univerziteta u Kaliforniji, Davis, otkrili su način uzgajanja žitarica, poput pšenice i riže, s manje azota, što smanjuje zagađenje i štedi finansijska sredstva poljoprivrednicima.
Studija dolazi iz laboratorija Eduarda Blumwalda, uglednog profesora biljnih nauka s Odjela za biljne znanosti UC Davis, koji je pronašao novi put apsorpcije ovog elementa.
On je neophodan za rast biljaka, a savremena poljoprivreda je nezamisliva bez upotrebe hemijskih đubriva koja povećavaju produktivnost. Istovremeno, njegova jedinjenja kontaminiraju vodne resurse, povećavaju emisiju stakleničkih gasova, ispiraju se u zemljište i podzemne vode i doprinose zdravstvenim problemima ljudi. Studija bi mogla stvoriti održivu alternativu.
"Azotna đubriva su izuzetno skupa. Važno je sve što možete učiniti da eliminišete taj trošak. Problem je novac s jedne strane, ali tu su i štetni efekti na životnu sredinu", rekao je Blumwald.
Istraživanja su usmjerena na proces azotofiksacije koji je karakterističan za mahunarke, ali ne i za žitarice jer nemaju bakterije koje apsorbuju ovaj element iz vazduha. Zbog toga im je neophodan neorganski azot iz jedinjenja poput amonijaka i nitrata koji potiču iz đubriva koja dodajemo u zemljište.
Biljke stvaraju materije koje potpomažu zemljišne bakterije da usvajaju azot i upravo je fokus na modifikaciji biljaka da ih što više proizvode. One će usvajati nastali amonijak i tako se može smanjiti količina primijenjenog đubriva.
This is the latest outstanding contribution from Eduardo Blumenthal in #PlantSciences. #1intheWorld #cropresearch #FeedthePlanet #AgInnovation #rice #nitrogen #fertilizer https://t.co/8ZY6UYtFoz
— UC Davis Plants (@UCDavisPlants) August 5, 2022
Istraživači su koristili hemijski skrining (dubinsko snimanje, op.a.) i genomiku da bi identifikovali spojeve u biljkama riže koji su pojačali aktivnost bakterija u vezi s fiksiranjem azota. Prepoznati su načini stvaranja materija, a uz pomoć tehnologije za uređenje gena povećana je proizvodnja stimulirajućih jedinjenja koji su doprinijeli formiranju biofilma. Upravo je biofilm (zajednica mikroorganizama koja je ireverzibilno, nepovratno povezana s površinom) odgovoran za sadržaj bakterija, povećava konverziju azota i količinu amonijaka u zemlji oko biljka.
Kalifornijski univerzitet je podnio prijavu za patent za ovu tehniku koja bi se mogla primijeniti i za druge biljke.
Tagovi
Autorica
