Vremenski uslovi u prethodnom periodu uticali su na povećanu pojavu štetočine pod nazivom stričkov šarenjak ali su u usevima soje uočene i grinje. Obe štetočine mogu dovesti do golobrsta i potpuno uništiti lisnu masu biljke.
Svake vegetativne sezone beleže se pojave novih štetočina, a ova godina karakteristična je za pojavu stričkovog šarenjaka, štetočina koja se uglavnom javlja u usevima soje, a na njegovu brojnost utiče niz faktora ali glavni su vlaga i temperatura.
Radmila Ćalić, stručnjak za zaštitu biljaka iz lozničkog "Poljosaveta" kaže da se desi da jedne godine bude velika brojnost neke štetočine, a uzrok tome uvek je narušena prirodna ravnoteža, niska smrtnost, nedostatak prirodnih neprijatelja. "Veoma teško je boriti se protiv štetočina, a ne narušiti prirodnu ravnotežu," rekla je Ćalić.
Prema njenim rečima zbog sve veće potrebe za hranom veoma često usevi se gaje u monokulturi što dovodi do pojave nekih štetočina u velikoj meri, a tome treba dodati i niz klimatskih faktora koji su zadnjih godina dosta drugačiji u odnosu na protekli period.
"Povećana brojnost leptira šarenjaka u poljima soje može se pripisati tim uslovima, a u toku je masovno polaganje jaja i piljenje gusenca na nekim parcelama. Gusenice se hrane lisnom masom i neretko može doći do golobrsta," navela je Ćalićeva.
Nije utvrđena pravilnost njene pojave u pogledu sortimenta, uzrasta soje, agrothenike i brojnost položenih jaja. Njena preporuka je da se usevi soje obavezno redovno pregledaju, a ukoliko se konstatuje u proseku jedno jaje po biljci, potrebno je suzbijanje.
"U poljoprivrednim apotekama mogu se naći sredstva Nurel-d, konzul, Runel ec, Savanur, Despot koji mogu rešiti problem ali se preporučuje i suzbijanje korovskih biljaka pored parcele koje su domaćini ovoj štetočini (palmida i čičak)," precizirala je ona.
Obilaskom useva soje, trenutno se može uočiti i prisustvo grinja, imaga i larve običnog paučinara koji se hrane sokovima iz lista soje koji za kratko vreme mogu uništiti asimilacionu površinu lista i onemogućiti proces fotosinteze.
Ćalićeva savetuje da ukoliko se uoči njihovo prisustvo na obodu parcele obavezno primenite akaricide kako se štetočina ne bi dalje širila u unutrašnji deo parcele, a sama zaraza je u početku mestimična i najčešće se uočava po obodima parcela.
"Preventivni tretmani nisu preporučljivi dok ne utvrdimo prisustvo štetočine i prve kolonije. Ratarima obično preporučujemo akaricie Vertimec 018 ec u dozi 0,3-0,5 litre po hektaru," zaključila je Ćalićeva.
Ambrozija crpi hraniva i vodu biljkama i izaziva alergije kod ljudi
A još jedan problem je sve prisutniji ove godine, veliko prisustvo ambrozije u svim gajenim usevima ali posebno u soji. Klimatski uslovi, a pre svega dosta vlage pomogle su u njenom širenju.
"Najbitnije u borbi sa ambrozijom je njeno uništenje pre cvetanja i to dok je veličine 20 - 30 centimetara. Ona je dosta invanzivna biljka koja opstaje u svim uslovima," objasnila je Ćalićeva.
"Najbolje je mehaničko uništavanje, odnosno čupanje celih biljaka sa korenom ili košenje ali do same zemlje. Može se suzbiti i hemijskim tretmanima odnosno totalnim herbicidima ukoliko se nalazi van područja gajenih biljaka," rekla je ona.
Ukoliko se ambrozija nalazi u usevima, Ćalićeva objašnjava da se hemijski tretmani moraju uraditi u tačno propisanom vremenu, kao i za sve ostale korove. U soji se zaštita sprovodi do trećeg lista, a u kukuruzu do sedmog pera.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka