Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita soje
  • 07.08.2019. 08:00

Štetočine u soji i kako ih se rešiti

Vremenski uslovi u prethodnom periodu uticali su na povećanu pojavu štetočine pod nazivom stričkov šarenjak ali su u usevima soje uočene i grinje. Obe štetočine mogu dovesti do golobrsta i potpuno uništiti lisnu masu biljke.

Foto: Depositphotos/fotokostic
  • 523
  • 20
  • 0

Svake vegetativne sezone beleže se pojave novih štetočina, a ova godina karakteristična je za pojavu stričkovog šarenjaka, štetočina koja se uglavnom javlja u usevima soje, a na njegovu brojnost utiče niz faktora ali glavni su vlaga i temperatura.

Narušena prirodna ravnoteža uzrok pojave novih štetočina 

Radmila Ćalić, stručnjak za zaštitu biljaka iz lozničkog "Poljosaveta" kaže da se desi da jedne godine bude velika brojnost neke štetočine, a uzrok tome uvek je narušena prirodna ravnoteža, niska smrtnost, nedostatak prirodnih neprijatelja. "Veoma teško je boriti se protiv štetočina, a ne narušiti prirodnu ravnotežu," rekla je Ćalić.

Prema njenim rečima zbog sve veće potrebe za hranom veoma često usevi se gaje u monokulturi što dovodi do pojave nekih štetočina u velikoj meri, a tome treba dodati i niz klimatskih faktora koji su zadnjih godina dosta drugačiji u odnosu na protekli period. 

"Povećana brojnost leptira šarenjaka u poljima soje može se pripisati tim uslovima, a u toku je masovno polaganje jaja i piljenje gusenca na nekim parcelama. Gusenice se hrane lisnom masom i neretko može doći do golobrsta," navela je Ćalićeva.

Ove godine očekuju se stabilni prinosi soje

Šarenjak napada sve sorte soje

Nije utvrđena pravilnost njene pojave u pogledu sortimenta, uzrasta soje, agrothenike i brojnost položenih jaja. Njena preporuka je da se usevi soje obavezno redovno pregledaju, a ukoliko se konstatuje u proseku jedno jaje po biljci, potrebno je suzbijanje.

"U poljoprivrednim apotekama mogu se naći sredstva Nurel-d, konzul, Runel ec, Savanur, Despot koji mogu rešiti problem ali se preporučuje i suzbijanje korovskih biljaka pored parcele koje su domaćini ovoj štetočini (palmida i čičak)," precizirala je ona. 

Obilaskom useva soje, trenutno se može uočiti i prisustvo grinja, imaga i larve običnog paučinara koji se hrane sokovima iz lista soje koji za kratko vreme mogu uništiti asimilacionu površinu lista i onemogućiti proces fotosinteze.

Ćalićeva savetuje da ukoliko se uoči njihovo prisustvo na obodu parcele obavezno primenite akaricide kako se štetočina ne bi dalje širila u unutrašnji deo parcele, a sama zaraza je u početku mestimična i najčešće se uočava po obodima parcela. 

"Preventivni tretmani nisu preporučljivi dok ne utvrdimo prisustvo štetočine i prve kolonije. Ratarima obično preporučujemo akaricie Vertimec 018 ec u dozi 0,3-0,5 litre po hektaru," zaključila je Ćalićeva. 

Ambrozija crpi hraniva i vodu biljkama i izaziva alergije kod ljudi

Umesto soje, polja ambrozije

A još jedan problem je sve prisutniji ove godine, veliko prisustvo ambrozije u svim gajenim usevima ali posebno u soji. Klimatski uslovi, a pre svega dosta vlage pomogle su u njenom širenju.

"Najbitnije u borbi sa ambrozijom je njeno uništenje pre cvetanja i to dok je veličine 20 - 30 centimetara. Ona je dosta invanzivna biljka koja opstaje u svim uslovima," objasnila je Ćalićeva.

"Najbolje je mehaničko uništavanje, odnosno čupanje celih biljaka sa korenom ili košenje ali do same zemlje. Može se suzbiti i hemijskim tretmanima odnosno totalnim herbicidima ukoliko se nalazi van područja gajenih biljaka," rekla je ona.

Ukoliko se ambrozija nalazi u usevima, Ćalićeva objašnjava da se hemijski tretmani moraju uraditi u tačno propisanom vremenu, kao i za sve ostale korove. U soji se zaštita sprovodi do trećeg lista, a u kukuruzu do sedmog pera. 


Povezana biljna vrsta

Soja

Soja

Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill

Soja potiče iz Azije i vodeća je uljna i belančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24 %) i belančevina (35 – 50 %) kako za ishranu ljudi tako i za... Više [+]

Tagovi

Soja Štetočine Ambrozija Stričkov šarenjak Leptir šarenjak Piljenje gusenica


Autorka

Jelena Gajić Đokić

Više [+]

Inženjer voćarstva i vinogradarstva. Poljoprivreda je njena velika ljubav a posao novinara pružio joj je mogućnost da upozna svoj kraj iz drugog ugla.