Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stajsko đubrivo
  • 20.01.2018. 14:30

Stajnjak - i višak i manjak

Dok neke njive vape za stajnakom, na drugim parcelama je višak.

Foto: Damir Rukovanjski
  • 3.413
  • 82
  • 0

Poznata je činjenica da srpske njive prosto vape za organskom materijom. Njen nedostatak direktno se reflektuje na smanjenje prinosa. Preporuke stručnjaka su da svake četvrte godine na jedan hektar zemljišta treba baciti 40 tona stajskog đubriva, a te količine velika većina ratara u Srbiji nema. Grube procene kažu da bar polovina njiva ima lošu obogaćenost organskim materijama.

Potrebno 20 uslovnih grla po hektaru zemljišta

Uzrok nedostatka stajskog đubriva je loše stanje u stočnom fondu. Još od devedesetih godina prošlog veka u Srbiji se konstantno smanjuje broj domaćih životinja. Da bismo došli na pomenuti nivo đubrenja svake četvrte godine potrebno je da imamo 20 uslovnih grla po hektaru zemljišta, a trenutno imamo 0,3. To govori da u skorije Srbija neće imati dovoljne količine stajnjaka, samim tim i organskih materija neophodnih za visoku proizvodnju ratarskih kultura.

Gde ima viška organske materije?

Ipak, neki poljoprivrednici koji se intenzivno bave govedarskom proizvodnjom, došli su u apsurdnu situaciju da na njihovim parcelama ima viška organske materije. Jednostavno, stoka ostavlja velike količine stajskog đubriva, koje se konstantno nagomilava, pa ga naprosto negde treba "lagerovati". Najjednostavniji način je da se odnese na vlastite parcele. Tako nijive dobijaju organsku materiju, a uštedi se na upotrebi (za domaće prilike) ne baš jeftinih mineralnih đubriva.

Razbacivanje stajnjaka (Foto: Damir Rukovanjski)

"Njive su nam prezasićene stajnjakom. Ako uspemo da zakupimo državnu zemlju, to je na period od samo godinu dana, pa onda sav stajnjak bacamo na naše njive. Ne znamo da li ćemo i naredne godine zakupiti zemlju, i ako zakupimo da li ćemo dobiti iste parcele, pa zašto bi onda đubrili tuđe njive?", kaže Stevica Rakić iz salašarskog naselja Rančevo u okolini Sombora.

I višak stajnjaka dovodi do manjeg prinosa

To uslovalja da umesto 40 tona po hektaru, na njivama ta količina stajnjaka završi po katastarskom jutru. Cena stajnjaka na zapadu Bačke je 4.000 dinara za pet tona, pa neki nemaju računa da ga daju, kako kažu, u bescenje, a drugi da prelaze velike razdaljine dopremajući ga, te razbacujući ga po njivama koje su uzeli u arendu i za koje ne znaju da li će obrađivati i dogodine. Epilog: većina njiva vapi za stajnakom, a jedan deo ima i viška!

Ipak, i višak stajnjaka, kao i njegov manjak, može da dovede do smanjenja prinosa.

"Kada u sezoni ima dovoljno padavina, stajnak, čak i u većim količinama od optimalnih, uspe da se razgradi, ali problem nastaje u sušnim godinama, kakva je bila 2017.", kaže diplomiran inženjer ratarstva, Nebojša Živić.

Dodaje da je pogotovo problematično kada u zemljišti ima previše fosfora, jer on može da blokira usvajanje ostalih hranljivih elemenata. Takođe, u sušnim godinama, na njivama na kojima je bačeno više stajnjaka, mogu da se nagomilavaju azotne kiseline, pa se zelene biljke suše, dobijaju žutu boju i prinos se bitno umanjuje.

Autor: Dušan Knežić

Foto: Julijana Kuzmić


Povezana stočna vrsta

Govedarstvo

Govedarstvo

Govedarstvo, predstavlja najznačajniju granu poljoprivredne proizvodnje. Govedarska proizvodnja uključuje i proizvodnju mesa, to jeste, tovna goveda. Reprodukcija goveda... Više [+]

Tagovi

Nebojša Živić Stevica Rakić Stajnjak Stočarstvo Govedarstvo