Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organska đubriva
  • 31.08.2017. 16:15

Saveti za pravilno đubrenje travnjaka

Pogrešna su shvatanja prema kojima se može izostaviti đubrenje travnjaka organskim đubrivima, a da se proizvodnja može zasnivati isključivo na primeni mineralnih đubriva.

Foto: Gudella / Bigstock
  • 1.102
  • 30
  • 0

Zadatak đubrenja travnjaka je osiguravanje visokih i stabilnih prinosa najboljeg kvaliteta, kojim se čuva i povećava plodnost zemljišta. Ovo je posebno važno za govedarstvo, odnosno proizvođače mleka i mesa.

Dakle za određeni, planirani rast i razvoj (prinos) trebalo bi osigurati odgovarajuću količinu biljnih hraniva u zemljištu.

Kružno kretanje biljnih hraniva

Životinje na gazdinstu obezbeđuju određene količine organskog đubriva - tečnog, zrelog, odstajalog od jednog do četiri meseca ili krutog stajnjaka. Odabir se vrši u skladu sa zemljištem, usevima i klimom. Tako je moguće osigurati kružno kretanje: zemljište -biljka - životinja - zemljište.

Tečno đubrivo omogućuje višestruku primenu na travnjacima. Pre oranja, kod zasnivanja travnjaka, 40-50 m3/ha. U proleće, u godini korištenja travnjaka, moguće je za prvi otkos izvesti dva-tri puta po 15 m3 ovog đubriva. Nakon prvih otkosa (1. i 2. otkosa) maksimalno 15 m3, samo ako ima vlage.

Pogrešna su shvatanja prema kojima se može izostaviti đubrenje travnjaka organskim đubrivima, a da se proizvodnja može zasnivati isključivo na primeni mineralnih đubriva.

Različiti pristupi đubenju

Potrebno je voditi računa da je 90% korena trava u 0-5 cm dubine zemljišta, kao i da količina fiziološki aktivnih biljnih hraniva u zemljištu diktira đubrenje.

Ono utiče na čitav niz bitnih faktora u ovoj proizvodnji: prinos, kvalitet, botanički sastav travnjaka, dužinu trajanja travnjaka i tako dalje. Važni makroelementi u đubrenju travnjaka su azot, fosfor, kalijum, kalcijum i magnezijum.

Autor: dipl.ing.agr. Nikola Gržan

Foto: Gudella / Bigstock