Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Cena suncokreta
  • 24.09.2020. 12:00
  • Južnobanatski okrug, Vojvodina, Pančevo

Sa ovogodišnjom cenom suncokreta, ratari ni "na nuli"

Ove godine prinosi su veoma niski, a cena ne može da pokrije ni troškove ulaganja. Prodao sam suncokret za 35 dinara po kilogramu, a po tom istom kilogramu ulažem 45 dinara, navodi Jovan Negovan iz udruženja "Pančevački ratari".

Foto: Julijana El Omari
  • 1.546
  • 634
  • 0

Iako je ovogodišnja otkupna cena suncokreta nešto viša u odnosu na prošlu godinu, mnogi ratari i dalje nisu zadovoljni. Neki od njih ne mogu da ostvare ni zaradu koja bi pokrila troškove proizvodnje, istakao je Jovan Negovan iz Udruženja "Pančevački ratari" za Agroklub.

Rod sa njegovih parcela ove godine završio je na tri različita mesta. Jedan deo prodao je jednoj zemljoradničkoj zadruzi, dok su ostala dva kupca bile firme.

Uskoro žetva suncokreta - prinos oko tri tone, cena viša?

"Ja sam kupujem seme, nemam ugovor ni sa kim kada je u pitanju otkup i prodajem onima koji mi ponude najbolju cenu. Dvojica su mi platila 33 plus dva dinara doplate što je 35 dinara po kilogramu, dok sam trećem prodao za 33 i plus dva i po dinara doplate", navodi Negovan.

Realna cena 55 dinara

Međutim, kaže, ta cena nije ni blizu realne. Po kilogramu suncokreta on ulaže oko 45 dinara, a kada proda taj isti kilogram za 35 dinara, ne samo da ne uspeva da nadomesti uloženo već je očigledno i na gubitku.

"Ne mogu da budem ni na nuli ni da pokrijem troškove ulaganja i proizvodnje. Odgovarajuća cena bi bila 45 dinara po kilogramu da bih pokrio ulaganja. Ako računam da zaradim platu, pokrijem zakonske obaveze u vidu poreza i doprinosa i ugovornih obaveza poput zakupa, kao i amortizaciju sredstava za rad odnosno mehanizacije, realna cena bila bi 55 dinara po kilogramu. To smo i imali 2012. godine."

Napominje, i da treba da se radi i na proširenje proizvodnje.

"I akumulacija bi trebalo da se uzima u obzir zato što treba da povećavamo proizvodnju, da idemo iz proste u proširenu reprodukciju. Međutim, mi se držimo te proste, imamo redukovanu obradu, ne primenjujemo sve agrotehničke mere zato što ne možemo ekonomski da podnesemo sve to", ukazuje ovaj predstavnik pančevačkih ratara.

"Država ne dira uljare"

Podsetimo, kada smo nedavno pisali o ceni suncokreta, na Produktnoj berzi u Novom Sadu bila je 35,5 dinara bez PDV-a. Sada se na ovoj berzi suncokretom trguje po ceni od 37,50 dinara bez PDV-a odnosno 41,25 dinara sa PDV-om.

Akontna cena suncokreta od 33 do 35 dinara sa PDV-om?

Ipak, Negovan zaključuje, ratari nisu zadovoljni otkupnom cenom.

"Na to smo pokušali da ukažemo državi još pre sedam godina, ali nije bilo rezultata. Država ne dira uljare, dok su se uljare organizovale na nivou kartela i nijedna ne može da da više od dogovorene cene i time poništavaju tržišnu utakmicu i drže monopol na otkup."

Nakon brojnih poziva upućenih uljarama i otkupljivačima radi odgovora na pitanja o otkupnoj ceni suncokreta, nijedan nam nije uzvraćen do objave ovog teksta.

Komentarišući odnos cene suncokreta i samog ulja, predstavnik pančevačkih ratara kaže da paritet nije pravilan.

"Litar ulja može da se napravi od jednog kilograma i 800 grama suncokreta. Ako je jedan kilogram suncokreta 35 dinara, dva su 70, onda bi i litar ulja trebalo da košta 70 dinara, a ne 120", ocenjuje Negovan.

Minorni prinosi

Uz nisku cenu, dodaje, ni prinosi nisu na odgovarajućem nivou. Sve to, kako kaže, stvara dodatne probleme, troškove i gubitke.

"Trenutno sin i ja zajedno imamo oko 70 lanaca pod suncokretom. Ranije smo imali više, ali smo zbog pada cene 2013. godine smanjili i obim proizvodnje. Ovogodišnji rod na našoj parceli kreće se od 2.300 do 2.400 kilograma po hektaru. Međutim, to su minorni prinosi."

Velika razlika u prinosima pšenice, ali i u visini biljaka suncokreta - zbog čega?

Glavice suncokreta bile su veoma male a, prema njegovom mišljenju, više faktora je dovelo do takve slike na njivi.

"Zbog toga što suncokret sejemo svake druge, treće godine, dok bi ga trebalo sejati svake pete godine. Vremenski uslovi takođe uvek utiču na poljoprivredu i verujem da su i sada imali uticaja na prinos suncokreta. Bilo je više kiše kada nije bila potrebna, kada su se formirali zrno i glavice. Suncokret ne voli mnogo kiše u to vreme. Najverovatnije da ima i tog uticaja", objašnjava Negovan i napominje da, kada bi znao da će situacija biti ista i sledeće godine, sigurno ne bi sejao suncokret.

Kvalitet zrna dobar

Kvalitet semena pre same setve, dodaje, bio je dobar, te broj biljaka nije umanjen iz tog razloga. Ali, napominje, osim malih glavica, štapovi su bili poput prsta što nimalo nije dobro. Sa bolestima nije imao problema, te ocenjuje ukupan kvalitet kao prosečan.

"Zrna su sitna, ali je kvalitet dobar. Što se uljavosti tiče, ne mogu ništa da kažem. Razlog je to što nismo sejali uljane sorte već običan suncokret i prilikom otkupa nam nisu proveravali uljavost", navodi naš sagovornik.


Tagovi

Prinos suncokret Otkupna cena suncokreta Kvalitet Prinosi Jovan Negovan Uljavost


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić