Na osnovu rezultata analiza preko 22.000 uzoraka zemljišta koje je uradila Stručna Služba Victoria Logistic, može se zaključiti da se plodnost zemljišta razlikuje ne samo po lokalitetima nego i od parcele do parcele.
Tumačenje rezultata agrohemijskih analiza zemljišta složen je i odgovoran posao. Na osnovu dobijenih podataka agrohemijskih analiza, klimatskih uslova, tipa zemljišta, biljne vrste koju želimo da gajimo, sudbine žetvenih ostataka i visine planiraniranog prinosa, potrebno je odrediti količinu, vrstu i vreme primene mineralnih i/ili organskih đubriva.
Za tumačenje analiza zemljišta, potrebno je najpre dobijene rezultate uporediti sa graničnim vrednostima obezbeđenosti zemljišta za pojedine elemente lako pristupačni fosfor i kalijum, humus, CaCO3 i pH vrednost.
Fosfor i kalijum spadaju u grupu neophodnih makrohranljivih elemenata. Fosfor kao hranljivi element, najveći uticaj ima na procese cvetanja i oplodnje gajenih biljaka. Posredno ili neposredno, fosfor utiče na mnoge fiziološke procese: sintezu sekundarnih anabolita, promet energije, izgradnju nukleinskih kiselina, nukleotida, koenzima, lipida. Uloga kalijuma u gajenim biljkama je velika: utiče na neutralizaciju organskih kiselina nastalih u procesu metabolizma, učestvuje u sintezi, razgradnji i premeštanju ugljenih hidrata iz lista u koren ili plod, deluje na osmotski pritisak smanjujući transpiraciju (pri suvišku kalijuma dolazi do potpuno drugačije reakcije kao i do povećanja transpiracije). Grupisanje zemljišta na osnovu sadržaja biljkama pristupačnog fosfora i kalijuma je od neprocenjivog značaja za primenu P i K đubriva.
Tabela 1: Prema klasifikaciji Engenra i Riehma zemljišta su na osnovu sadržaja P2O5 i K2O
Sadržaj P2O5 (mg/100g zemljišta) K2O (mg/100g zemljišta) | Klase zemljišta |
< 5,00 | Vrlo nizak |
5,01-10,00 | Nizak |
10,01-15,00 | Srednji |
15,01-25,00 | Optimalan |
25,01-40,00 | Visok |
40,01-50,00 | Vrlo visok |
> 50,01 | Štetan |
U uslovima vrlo niskog, niskog, visokog, vrlo visokog i štetnog sadržaja fosfora i kalijuma u zemljištu neminovno dolazi do pada prinosa, a simptomi suviška odnosno nedostatka ova dva hranljiva elementa vidljiva su na gajenim biljkama.
Kalcijum karbonat ima značajnu ulogu kod primene organskih i mineralnih đubriva. On utiče na dejstvo unetih đubriva, direktno ili indirektno, jer svojim prisustvom utiče na promenu pH vrednosti zemljišta. U uslovima visoke obezbeđenosti zemljišta sa CaCO3, dolazi do reakcije vezivanja sa određenim elementima (pre svega sa fosforom) i/ili blokade usvajanja drugih hranljivih materija od strane gajenih biljaka.
Tabela 2: Na osnovu procentualne zastupljenosti CaCO3 zemljišta su klasifikovana
Sadržaj CaCO3 (%) | Klase zemljišta |
0,00 | Bezkarbonatno |
0,01-2,00 | Slabo karbonatno |
2,01-5,00 | Srednje karbonatno |
5,01-10,00 | Karbonatno |
> 10,01 | Jako karbonatno |
Reakcija zemljišta, odnosno pH vrednost zemljišta utiče na biljke: direktno (uticaj na pH vrednost ćelijskog soka) i indirektno (uticaj na pristupačnost hranljivih materija za biljke, aktivnost i sastav mikroorganizama u zemljištu). Reakcija zemljišta ima velikog značaja za preporuke primene đubriva. Ona utiče i na izbor đubriva, njihove doze. Za potrebe kontrole plodnosti zemljišta i primene đubriva koristi se pH vrednost u M KCl.
Tabela 3: Klasifikasija zemljišta prema pH vrednosti po Thun-u je sledeća
Reakcija u 1 M KCl | Klase zemljišta |
< 4,5 | Jako kiselo |
4,51-5,50 | Kiselo |
5,51-6,50 | Slabo kiselo |
6,51-7,20 | Neutralno |
7,21-8,20 | Slabo alkalno |
> 8,20 | Alkalno |
Humus je značajan sastojak zemljišta, jer predstavlja izvor hranljivih materija i faktor je očuvanja njegove plodnosti. Humus nastaje u procesu razgradnje organske materije u zemljištu. Njegove su višestruko pozitivne funkcija u zemljištu: povoljno utiče na strukturu zemljišta, a time i na njegove fizičke i hemijske osobine, izvor je neophodnih elemenata za ishranu biljaka, učestvuje u razlaganju teško rastvorljivih jedinjenja, povećava adsorptivnu (pre svega za vodu, što je od posebnog značaju u sušnim godinama) i pufernu sposobnost zemljišta. Zemljišta bogata u humusu su po pravilu plodnija.
Tabela 4: Zemljišta se na osnovu sadržaja humusa po Gračaninu i Škoriću dele
Sadržaj humusa (%) | Klase zemljišta |
< 1,00 | Vrlo slabo humozno |
1,01-3,00 | Slabo humozno |
3,01-5,00 | Humozno |
5,01-10,00 | Jako humozno |
> 10,01 | Vrlo jako humozno |
Na osnovu rezultata analiza preko 22.000 uzoraka zemljišta koje je uradila Stručna Služba Victoria Logistic, može se zaključiti da se plodnost zemljišta razlikuje ne samo po lokalitetima nego i od parcele do parcele. Osnovni razlog različitosti u pogledu plodnosti pojedinih parcela su: tipovi zemljišta, način korišćenja i primena mineralnih i organskih đubriva. Upravo zato je od velike važnosti za uspeh biljne proizvodnje da za svaku parcelu postoji urađena analiza zemljišta. Rezultati kojima će se raspolagati obezbediće preduslove za racionalnije korišćenje đubriva, a samim tim se može biti u mogućnosti da se na parcelama postižu viši prinosi i bolji kvalitet finalnih proizvoda uz bolji finansijski efekat.
Dodatne informacije u vezi tumačenja rezultata i usluge uzorkovanja i agrohemijske analize zemljišta, možete dobiti pozivanjem call centra kompanije Victoria Logistic 0800 333 330 svakog radnog dana 8-16h. Pozivanje call centra je besplatno iz svih fiksnih i mobilnih mreža.
Autor teksta: dr Duško Marinković, zamenik rukovodioca stručne službe u kompaniji Victoria Logistic
Tagovi
Partner
Hajduk Veljkova 11,
21 000 Novi Sad,
Srbija
tel: +381 (0) 21 4886 500,
e-mail: vgkomunikacije@victoriagroup.rs
web: http://www.victorialogistic.rs/